Večernji list: 16. 05. 2002.

SPOR JOSIPA MANOLIĆA PROTIV DOBROSLAVA PARAGE ZBOG KLEVETE, KOJEM 14. LIPNJA PRIJETI ZASTARA

Manolić tvrdi da Stepinac nije trovan

Pazili smo da mu ne padne vlas s glave, da mu se što ne dogodi, pa da ne postane mučenik - rekao je Manolić

ZAGREB - Tvrdim da trovanja kardinala Stepinca nije bilo - rekao je jučer Josip Manolić, koji tuži Dobroslava Paragu zbog klevete da je on odgovoran za nadbiskupovo trovanje u Lepoglavi (gdje je Stepinac bio od 1946. do 1951., op.a.). Inače, zastara u tom slučaju, koji je prije vodio drugi sudac, prijeti 14. lipnja. Zato je iduća rasprava sazvana 6. lipnja, a svjedočit će novinar Robert Frank.

Jučer je opsežno svjedočio i dr. Juran Batelja, glavna osoba na Kaptolu za beatifikaciju Stepinca. Uvjeren je da su kardinalu davane "određene supstancije", koje su uz tamnovanje pridonijele bolesti i smrti.

Zanimljivo je da je pristupio i svjedok Zlatko Strugar, navodni kardinalov zatvorski supatnik. Objasnio je da je u doba dolaska Stepinca u Lepoglavu imao - četiri godine.

Juraj Batelja posvjedočio je kako je 1994. toksikološkom analizom kardinalovih kostiju na "Ruđeru Boškoviću" nađeno da je bio podvrgnut radijaciji. U Rimu su u kostima bili nađeni kadmij, krom, arsen i olovo. Ipak, u beatifikaciji se ne spominje trovanje, niti se Manolića spominje kao odgovornog za to. Stepinac je 1951. premješten u Lepoglavu, jer je njegovo zdravlje znatno pogoršano. Nakon smrti obduciran je i službeno je kao uzrok smrti označen izljev krvi u pluća, odnosno embolija.

Manolić je svjedočio na Crkvenom sudu glede beatifikacije, kao i razni stražari iz Lepoglave i mnogi drugi. Kardinalovi osobni liječnici dr. Bogičević i dr. Šercer bili su uvjereni da je bio trovan, a strani liječnici Lorens i Hayelmayer liječili su ga injekcijama fosfora. Liječnički karton Stepinca iz Lepoglave je nestao, a ondje nije primio i pet tisuća pisama koja su mu poslana. Batelja je potvrdio da je nekoliko puta u javnosti rekao da je Stepinac trovan.

Josip Manolić kazao je jučer kako ga je 1946. kao službenika MUP-a ministar odredio da Stepinca otprati u Lepoglavu. Više nije imao kontakata s njim. Manolić je 1948. postao načelnik Službe za izvršenje kaznenih sankcija, dakle nadzirao je sve zatvore u Hrvatskoj. Stepinac je imao specijalni tretman koji je odredio ministar - samo čelništvo zatvora s njim je smjelo razgovarati, a hranu mu je kuhala gospođa Šuc, žena jednoga zatvorskog majstora stolara. Stepinac je primao u posjet svoju obitelj, ljude s Kaptola i svojeg liječnika s Kaptola dr. Bogišića. Pazilo se da Stepincu ne padne vlas s glave, jer je i Manolićev a i stav tadašnje hrvatske politike bio da im nije odgovaralo da mu se što dogodi, pa da postane mučenik. Kardinal je i sam 1951. američkom novinaru Suzbergeru izjavio "dobro se osjećam, imam težinu kao pri dolasku u Lepoglavu", zaključio je Manolić.

H. Dečak

Paraga i dalje sumnja u Manolića

Jučer je Paraga iznio svoju obranu. Kad ga je pak sudac prekinuo, smatrajući da je rekao sve bitno, on je prosvjedovao kazavši da nije završio. Uglavnom, Paraga se brani kako nikad nije rekao "Manolić je trovao Stepinca", nego je kazneno prijavio Manolića "kao osnovano sumnjivog da je poticao stražare na to, pomagao im i prikrivao ih", a u toj je formi, veli, davao i izjave novinarima. Istu prijavu Paraga bi potpisao i danas, razočaran što nitko s Kaptola nije potegnuo to pitanje, nego je morao on. Paraga je kazao da je prijava odbačena zbog zastare, ali u fazi istražnog zahtjeva "već dvije godine stoji u Županijskom sudu u Zagrebu". (hd)

Čeka odštetu zbog tvrdnji da je kosovac

ZAGREB - Zaključena je parnica Dobroslava Parage protiv Globusa, u kojoj traži 75.000 kuna (jučer je snizio prvobitni zahtjev od 200.000) zbog članka od 22. studenoga 1996. iz pera Darka Hudelista, koji je razgovarao s dr. Franjom Tuđmanom. Sutkinja Vesna Kresek presudu će, kad je donese, poslati strankama poštom.

Paraga traži odštetu zbog sljedećeg navoda:

"Što se Manolića tiče, (...) već 1991. godine znao je za izvještaj (...) da je Paraga vrbovan od strane KOS-a, te da ga je KOS slao najprije u Sloveniju, a zatim u Ameriku. (...) Paraga je tada bio predsjednik HSP-a, (...) a ušao je i u Sabor, gdje je postao predsjednik Odbora za ljudska prava. Trebalo ga je, dakle, spriječiti da uđe u Sabor i da ne igra tu provokatorsku ulogu (...) s HOS-om i sa crnim košuljašima i sa sveopćim kompromitiranjem Hrvatske kao tobožnje NDH (...)".

Paraga tvrdi da su on i njemu bliski ljudi tim neistinama bili zaprepašteni. (hd)