Vjesnik: 22. 05. 2002.

Tko će još na Prisavlju paziti na jezik!?

BRANKO VUKŠIĆ

Možete li barem vi prozboriti riječ-dvije o jezičnom neznanju HTV-ovih novinara, posebice onih u Sportskoj redakciji, piše mi čitatelj koji želi ostati anoniman, jer bi ga sredina u kojoj živi - a o Zagrebu je riječ - mogla, kaže, krivo shvatiti.

I na što se obrušio N. N.?

Na govornu afektaciju sportskih komentatora za koje ne vrijedi uobičajena akcentuacija i hrvatski književni (iz)govor, jer rade na HTV-u koji je država u državi. Bio i ostao. Vjesnikova čitatelja i HTV-ova gledatelja iritira - kao i mnoge druge koji mi istresu u slušalicu mnoge pogrde na račun Bože Sušeca, Ivice Blažička (Nova TV), Slavka Cvitkovića, Brune Kovačevića - naglašavanje zadnjega sloga riječi na kojemu, »znade to svaki štokavski seljak i pučkoškolac«, ne može stajati naglasak. Tako Cvitković, primjećuje čitatelj, uporno govori Francúz i dvadesetogodišnják, a Sušec ne poznaje zvučne foneme, pa u prijenosu utakmice kaže natrak. Primjerice: »Vratio se natrak«! Voli Sušec reći i veliki nofci. Od Sušeca i Cvitkovića našeg čitatelja više smeta Ozmecovo šušljetanje i zamuckivanje, što bi se već moglo okarakterizirati kao govorna mana.

Ima ih, na žalost, na HTV-u i s većim govornim manama, pa nikome ništa. Kad sam svojedobno prigovorio urednicima to što neumjesno forsiraju Dariju Mikulandru kao voditeljicu, unatoč tome što ne može izgovoriti »r«, redakcija s Prisavlja zatekla me. Urednici su, naime, rekli da je Mikulandrina govorna mana simpatična te da je račlanje voditeljeva osobina, gotovo osobnost?!

Uistinu je previše očekivati od HTV-ovih novinara, koji ne znaju napraviti solidan, nestereotipan izvještaj i koji ne znaju i ne mogu razvijati vlastiti stil kao što to rade odlični pisci u novinama, da pravilno izgovaraju riječi, da mogu izgovoriti baš sve glasove te da znaju koji se slog u riječi naglašava. Jezik je u moru problema zadnja rupa na svirali na koju se obazire tek nekoliko novinara i urednika.

Nakon trećeg siječnja vratio se osmijeh na lica hrvatskih građana. Na kratko. Ponovno ljudi bauljaju ulicama mrki i zamišljeni te svjesni da je puka promjena vlasti premalo za trajan osmijeh na licu. I premijer Ivica Račan složio se s tvrdnjom da u Hrvatskoj ponovno vlada ne petorka, nego depresija, te da se u budućnosti ne vidi svjetlo. Tko je za to kriv? Dio medija i intelektualaca, kategoričan je Račan, jer se javnosti uvijek servira ne vijest koja rađa optimizam te mobilizira ljude, nego ona koja govori katastrofično o situaciji i ne otvara perspektivu!? Da ono što govori ne bi bila još jedna jeftina demagogija, pljuska medijima i intelektualcima zato što ne misle i ne djeluju tako kako vlast misli da trebaju misliti i djelovati, Račan je trebao nabrojati koje su to optimistične vijesti mediji zatajili. Nijednu, naravno. Napad na novinare i intelektualce premijerova je poduka kako pisati i kako povlađivati vlasti. Za promjenu mračne slike o Hrvatskoj zadužena je izvršna vlast koja ne čini mnogo da svakodnevicom ne prevladavaju crnjaci.