Novi list: 27. 05. 2002.

DOBROSLAV PARAGA, HSP 1861: SUSPENZIJA ČLANKA 180. ZOO-a NANIJELA GOLEME ŠTETE RH PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA

Neprimjena članaka 279. i 400. Zakona o obveznim odnosima – gruba pljačka

Tumačenje Đure Popijača je neistina i podmetanje, jer sada treba opravdati ili naći alibi za višegodišnju pljačku desetaka milijardi kuna od dužnika i poreznih obveznika, hrvatskih fizičkih i pravnih subjekata, prije svega u korist vlasti

Ispravljam netočne informacije iz komentara objavljenog u »Novom listu« 10. 5. 2002. predsjednika uprave Financijske agencije iz Središnjeg ureda u Zagrebu g. Đure Popijača u povodu HSP-a1861, otkrića financijskog skandala legalizirane pljačke putem nezakonitog obračuna zateznih kamata.

Kao što je Hrvatski sabor suspendirao odredbe članka 180. Zakona o obveznim odnosima i time nanio ogromnu materijalnu štetu Republici Hrvatskoj, jednako tome, ali sa znatno većim štetama i posljedicama, proteklih deset i više godina, pogrešno je i protuzakonito primjenjivano obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u stotinama tisuća slučajeva kada dužnici kasne s ispunjenjem novčanih obveza.

U svim tim slučajevima Zavod za platni promet, Porezna uprava i dr. pogazili su namjerno članke 279. i 400. Zakona o obveznim odnosima, i to u razdoblju do donošenja Zakona o zateznim kamatama 1996. godine, kao i za cjelokupno razdoblje nakon donošenja spomenutog Zakona, do danas. Tim člancima zabranjen je anatocizam, to jest da na dospjelu zateznu kamatu ne teče zatezna kamata, izuzev kada je to zakonom određeno.

Naime, ZAP je na dospjelu kamatu za svako obračunsko razdoblje, na primjer 31. 12. svake godine, vršio pripis kamata glavnici i time izravno uvećao glavnicu za dospjele zatezne kamate, koje su neisplaćene ponovo ukamaćivane zajedno s tako uvećanom glavnicom.

Nakon što ih je HSP 1861. ovih dana otkrio u ovoj nezamislivoj zloporabi, sada se u svome odgovoru predsjednik uprave FINA-e (bivšeg ZAP-a) g. Đuro Popijač pravda time da postoje različita tumačenja Zakona o zateznim kamatama, jer je ovaj propisao konformni način obračuna za razdoblje do jedne godine, ali ne i za duže razdoblje.

Kapitalizacijom zateznih kamata u stečaj

Ovo tumačenje gruba je neistina i podmetanje, jer sada treba opravdati ili naći alibi za višegodišnju pljačku desetaka milijardi kuna od dužnika i poreznih obveznika, hrvatskih fizičkih i pravnih subjekata, prije svega u korist vlasti, jer je ona bila daleko najveći vjerovnik, ali i dužnik koji nije plaćao svoje dugove.

Premda Zakon o zateznim kamatama propisuje konformni način obračuna do jedne godine, iz niza ranijih uredbi vlade RH bilo je propisano da se koristi nekonformna, tj. razmjerna ili izravna metoda, odnosno postupak za razdoblja duža od jedne godine. Sve da i nisu bili postupci obračunavanja zateznih kamata propisani uredbama vlade RH, a jesu, Zavod za platni promet i druge financijske ustanove nisu smjele niti mogle postupati protiv članaka 279. i 400. ZOO -a, jer im dotični članci zakona izričito zabranjuju ukamaćivanje zateznih kamata na glavnicu, što su oni sustavno radili pripisivanjem dospjelih kamata glavnici duga.

Tim postupkom tzv. kapitalizacije zateznih kamata, kao i primjenom konformne metode, Zavod za platni promet, Porezna uprava RH i dr. odveli su u stečaj desetke tisuća privrednih subjekata, malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, a desecima tisuća tvrtki i danas su zbog takvog protuzakonitog obračuna dugovanja blokirani žiroračuni. Upravo ovih dana objavljena je vijest da je šezdesetak tisuća poduzeća dužnika sa 101.000 zaposlenih predalo zahtjev za nagodbu o starim dugovima s državom.

Nečuveno je obmanjivanje javnosti dio odgovora predsjednika uprave FINA-e Đure Popijača u kojem tvrdi da se denominirani hrvatski dinari iz 1991. godine preračunavaju u protuvrijednost njemačkih maraka, pa se za tako astronomski uvećanu glavnicu ukazuje kao prihvatljivo kasnije obračunavanje zateznih kamata, koje na primjer, za dug iz 1991. godine u visini od 3.500,00 kuna (po tumačenju Popijača preračunat u DEM taj dug od 3.500,00 kuna iznosi ustvari 269.230 DEM) pripisane glavnici iznose nevjerojatnih 849.638 DEM ili 3.271.108 kuna na dan 17.4.2002. godine.

Katastrofa za dužnike

Dužnost je ovom prigodom podsjetiti da je dana 23. 12. 1991. godine privremeno uveden hrvatski dinar (HRD) prema paritetu 1:1 u odnosu na YU dinar, a ne u odnosu na DEM kako to pogrešno tumači predsjednik uprave FINA-e, tvrdnjom da se kunski duh iz 1991. godine najprije utvrđuje paritetom HRD-a u odnosu na DEM.

Također, 30.5.1994. godine zamijenjen je hrvatski dinar za kunu (kn) prema paritetu 1000 HRD: 1 kuna. Dakle, nema govora da se denominirani HRD, odnosno kuna za 1991. godinu, preračunavaju najprije u DEM kako bi se tako uvećana glavnica mogla ukamaćivati. Nijedan zakon ili propis do danas nije propisao ili ozakonio ovakvo neutemeljeno tumačenje.

Upravo suprotno, sljedeći primjer koji navodimo iz sudske prakse potvrđuje da nema uopće nikakve potrebe preračunavati kunski duh iz 1991. godine u njemačke marke, jer je kritizirana ZAP-ova metoda za dužnike sama po sebi prava katastrofa.

Tako, na primjer, dug od 15.10.1991. godine u visini od 3.780,67 kuna po ZAP-ovoj metodi obračunavanja zateznih kamata putem tada važećih koeficijenata i njihovog pripisivanja glavnici, iznosi na dan 14.5.2002. godine 3,094.121,53 kune. Dakle, ovaj primjer govori više nego ne znam kakva demagoška ili neistinita objašnjenja ZAP-a odnosno FINA-e, o kakvoj se radi pljački hrvatskih dužnika putem ZAP-a, Porezne uprave i dr.

Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe Općinskog suda u Zagrebu: dug od 3.000,00 kuna glavnice na dan 1.3.1993. godine iznosio je prema izračunu ZAP-a na dan 1.1.1994. godine 25.047,47 kuna, a 1.1.2001. taj dug već je iznosio 97.563,41 kunu.

Ili sljedeći primjer iz sudske ovrhe koja je u tijeku pred istim Općinskim sudom u Zagrebu: zatezne kamate na glavnicu od 534.480,00 kuna za razdoblje od 2.11.1996. do 30.11.2001. iznose prema pravilnom izračunu 488.844,31 kunu, a prema ZAP-u čak 704.374,73 kune, dakle za gotovo 212.000,00 kuna dužnik će biti oštećen u odnosu na pravilnu primjenu ZOO-a i Zakona o zateznim kamatama.

Pljačka veća od one u pretvorbi

Premda su sva tri ova primjera dokaz zastrašujućeg načina obračunavanja zateznih kamata na glavnice, kako ih je prakticirao ZAP, a danas FIN-a, znatna razlika u visini zateznih kamata koja se ogleda u ova dva primjera proizlazi iz promjenljivih kamatnih stopa koje je ZAP primjenjivao od 1991. do 1993. godine i kasnije.

HSP 1861. zahtijeva da se ovaj grijeh struktura, državna pljačka bez presedana, veća i od pljačke u pretvorbi, razriješi uz pomoć pravnih i sudskih struktura kroz institucije hrvatskog pravosuđa. Zato se je HSP-1861 ponovno obratio Državnom odvjetništvu RH radi postupanja prema članku 15. stavak 6. Zakona o državnom odvjetništvu, prema kojem je ono dužno poduzimati pravne radnje iz svoje nadležnosti radi zaštite Ustava i zakonitosti. Ukoliko se to odmah ne učini, HSP 1861. zadržava pravo pozvati sve dužnike u Republici Hrvatskoj zakinute i oštećene na ovaj način da podignu tužbe protiv pravnog sljednika ZAP-a, FIN-e, pred nadležnim sudovima u našoj zemlji. Ukoliko se stvar ne bude ubrzano razriješila, HSP-1861 pokrenut će protiv nadležnih ustanova međunarodni sudski spor s gotovo je izvjesno katastrofalnim učinkom za financijski i platni promet Republike Hrvatske.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, autori stručnog članka gg. Eraković i Kosijer, na čiji se autoritet predsjednik FIN-e poziva i sami na kraju svojeg mišljenja citiraju »da se kamate koje ostaju nenaplaćene na dan 31.12. evidentiraju odvojeno od iznosa duga, tako da se u narednom razdoblju obračunavaju kamate samo na iznos duga, a nikako ne i na iznos zaduženih kamata«, te zaključuju da ovaj noviji način obračuna zateznih kamata ne bi komentirali.

Pametnome dosta! – reagira Dobroslav Paraga, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.