Vjesnik: 03. 06. 2002.

Zajednička izjava

BRUNO LOPANDIĆ

Na sličan način kao i prije godinu dana, dvojica predsjednika susjednih zemalja Stjepan Mesić i Vojislav Koštunica na sastanku predsjednika srednjoeuropskih zemalja na Bledu, potpisali su pred svima Zajedničku izjavu. Ta izjava logičan je nastavak one prethodne kojom se zapravo otvorio put normalizaciji odnosa Hrvatske i Jugoslavije. Zajednička izjava dvojice predsjednika, koliko god njihove vlade bile skeptične, a njihovi građani dobrim dijelom protivni, hrabar je i važan državnički čin. Predsjednici imaju ustavna ograničenja, pa je važnije hoće li njihove vlade smoći snage da takvu viziju provedu u djelo, naravno u skladu s nacionalnim interesima. No, prije toga vlade moraju utvrditi i znati što je to njihov nacionalni interes.

Hrvatska vlada, prema svemu sudeći, u to još nije sigurna. Službeno ona podržava normalizaciju odnosa s Jugoslavijom, ali se nećka odobriti turističke iskaznice za jugoslavenske građane, iako je ministar Lučin za posljednjeg posjeta Beogradu to potvrdio. Uz to, još nije sigurna je li dobro liberalizirati vizni režim s Jugoslavijom. Hrvatska pregovara s Jugoslavijom o sporazumu o slobodnoj trgovini, a u postojećem - gotovo ratnom - viznom režimu nemoguće je zamisliti slobodnu trgovinu. Prije godinu dana Vlada je silno negodovala zbog prve zajedničke izjave, no ova druga logičan je nastavak. Teško se, naime, suprotstaviti zajedničkoj izjavi u kojoj se poziva na olakšavanje slobodnog protoka ljudi roba i ideja u skladu s europskim standardima, s uklanjanjem prepreka povratku izbjeglica i povratku privatne imovine i usklađivanju zakonodavstva za osiguranje zaštita manjina.

Na bledskom sastanku govorilo se i o mogućem zajedničkom posjetu Mesića i Koštunice Sarajevu. Što takav posjet može donijeti?

Zanimljiva je prva reakcija predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Berisa Belkića, koji je ustvrdio da im ne treba bilo tko sa strane potvrđivati da je BiH samostalna i suverena država. Posjet Sarajevu odmah je u Zagrebu pokrenuo pitanja priznaje li Mesić odlaskom u Sarajevo dio hrvatske krivnje za rat u BiH. U Hrvatskoj se tek sad svi bave pitanjima o kojima je međunarodna zajednica prestala govoriti. Tko je u ratu bio agresor i tko je počinio genocid, svima je jasno. Jasno je i da se HV nalazio u BiH zbog suludih planova o podjeli te države i da su se Zagreb i Beograd tad dobro razumjeli oko humanog preseljenja stanovništva.

Zajednička izjava se drugi put razračunava s takvom prošlošću. Mogu li se hrvatske vlasti međusobno dogovoriti o europskoj viziji?