Večernji list: 03. 06. 2002.

ZBOG IZBORA U DVJEMA NAJVEĆIM ČLANICAMA EU PREGOVORI O PROŠIRENJU VJEROJATNO ĆE SE ODULJITI

Francuska i Njemačka odgađaju proširenje EU

BRUXELLES: Stojan de Prato

Pristup novih država članica u Europsku uniju, predviđen za 1. siječnja 2004. godine, mogao bi se odgoditi za nekoliko mjeseci. Dao je to neizravno do znanja glasnogovornik Europskoga povjerenstva Jean-Christophe Filori, koji je na novinarsko pitanje izjavio da je bitno da do proširenja dođe početkom 2004., a hoće li to biti u siječnju ili ožujku, nije važno. Od ožujka ove godine posebna radna skupina Europskoga vijeća, koju čine predstavnici svih država članica EU, Europskoga povjerenstva i pravni stručnjaci priprema pristupni ugovor, koji će EU potpisati s novim članicama. Do 1. srpnja, kada istječe španjolsko polugodišnje predsjedavanje EU, ta bi skupina trebala dovršiti dio sporazuma koji se odnosi na tehničke prilagodbe pravnoga sustava. U drugoj polovici godine, kada će EU predsjedavati Danska, radnu skupinu čeka najteži dio posla - priprema onih dijelova ugovora koji će govoriti o prijelaznim razdobljima, a koja kandidatske zemlje i EU tek trebaju pregovorima uskladiti.

Pristupni ugovor za novi val proširenja EU, koji bi početkom 2004. godine trebao zahvatiti od 12 kandidatskih zemalja - Cipar, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, dok bi za drugi krug proširenja, u koji će ući i Hrvatska, preostale Bugarska i Rumunjska - bit će, kako doznajemo u Europskome vijeću, nalik ugovoru iz 1995. godine, koji su tada potpisale Austrija, Finska i Švedska. Činit će ga tri članka - prvi će se odnositi na sam pristup pojedine nove članice EU, drugi na ratifikaciju, a treći na provedbu ugovora, odnosno odredit će nadnevak učlanjenja.

Iako kandidatske zemlje službeno nisu članice radne skupine, ona ipak, kada dovrši prijedlog nekoga poglavlja, zatraži od njih mišljenje i suglasnost. No, riječ je tek o tehničkoj provjeri jer se sadržaj pojedinih poglavlja dogovara tijekom pregovora Europskoga vijeća s pojedinom budućom članicom EU.

Prema slovenskim diplomatskim izvorima, do sada radne skupine kandidatskih zemalja, koje pregledavaju prijedloge tehničkih prilagodba, nisu nailazile na veće teškoće. Najviše vremena troše na pomnu provjeru naziva na svojim jezicima i zemljovida u tim spisima, kako u pristupni ugovor ne bi ušli pogrešno napisani. Posla će biti mnogo više na jesen, kada na red dođu dijelovi ugovora koje je svaka pojedina zemlja u pregovorima s EU različito dogovorila.

Pregovore o učlanjenju u EU kandidatske bi zemlje trebale dovršiti do Kopenhagenskoga summita EU, koji će se održati u prosincu ove godine. Posljednja dogovorena poglavlja radna bi sukupina u ugovor, dakle, trebala staviti početkom 2003., dok bi potpisivanje uslijedilo u ožujku ili travnju na svečanosti pod atenskom Akropolom, za vrijeme grčkoga predsjedanja EU.

Ako do proširenja EU zaista dođe na predviđeni nadnevak, 1. siječnja 2004. godine, preostat će tek nekoliko mjeseci da kandidatske zemlje o njima održe referendume te da nacionalni parlamenti europske petnaestorice, kandidatske desetorice i Europski parlament ratificiraju ugovore.

Pregovori bi, međutim, mogli zapeti na poglavljima koja se odnose na poljoprivredu, regionalnu pomoć i proračun, koja zadiru u zajedničku europsku blagajnu. Odluke o tim pitanjima francuski i njemački pregovarači, čije vlade svoju sudbinu ove godine stavljaju pred birače, prije parlamentarnih izbora ne žele donijeti. Stoga nije nevjerojatno da se pregovore do Kopenhagena neće moći dovršiti.