Vjesnik: 10. 06. 2002.

Struja od sredine srpnja poskupljuje 15, a plin 12 posto?

Vojković demantirao Linića / U Ministarstvu gospodarstva kažu da bi HEP-u mogli odobriti do 15 posto više cijene za kućanstva, a Ini 12 posto veće cijene plina / »Jasno je da će se to dogoditi, ali kada i za koliko još se ne zna«, kaže Vojković / Naime, s poskupljenjem se moraju suglasiti Vlada i Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti, koje treba proraditi sredinom srpnja

ZAGREB, 9. lipnja - Ministar gospodarstva Hrvoje Vojković odbacio je u nedjelju tvrdnje potpredsjednika Vlade Slavka Linića da će struja i prirodni plin poskupjeti do ljeta.

»Izvjesno je da će struja i plin poskupjeti. O tome se, međutim, ne može govoriti prije sredine srpnja kad bi trebalo profunkcionirati Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti«, rekao je Vojković.

Dodao je da Ministarstvo gospodarstva još nema nikakav prijedlog Hrvatske elektroprivrede i Ine o novom tarifiranju tih energenata pa ne može reći ni koliko bi iznosilo najavljeno poskupljenje struje i plina. No, i nakon što profunkcionira regulatorno tijelo za tržište energenata, poskupljenje će biti dopušteno jedino ako tvrtke u tom sektoru dokažu da su poduzele mjere restrukturiranja koje opravdavaju novu cijenu njihovih proizvoda, istaknuo je Vojković.

»Jasno je, dakle, da će se to dogoditi, ali kada i za koliko, još se ne zna«, zaključio je ministar gospodarstva.

Da struja i plin moraju poskupjeti do ljeta, Linić je najavio u subotu u Puli na seminaru »Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima«. Iako potpredsjednik Vlade nije spominjao nikakve brojke, u javnosti se spominje čak i mogućnost da bi struja mogla poskupjeti čak do 40 posto, a plin do 15 posto.

No, kako saznajemo u Ministarstvu gospodarstva, ako se s tim slože Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti i Vlada, HEP-u bi mogli odobriti do 15 posto više cijene za kućanstva, dok bi za ostale potrošače, dakle i za gospodarstvo, vjerojatno ostale iste cijene. Pod istim bi uvjetima mogli odobriti maksimalno 12 posto više cijene plina. Od toga bi Ina dobila desetak posto, a ostatak državna tvrtka Plinacro zadužena za gradnju i korištenje magistralne plinske mreže.

Kao glavne razloge za poskupljenje struje predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović navodi kako je potrebno da se njezine cijene usklade s troškovima što ih u njihovu sustavu stvaraju pojedine kategorije potrošača, a ističe i znatno veće troškove osiguravanja potrebnih količina struje.

»Cijene struje već su godinama ispod realnih. Od 1994. djelomično su izmijenjene samo jednom - potkraj 2000. Tada su samo kućanstvima prosječno povećane 25 posto, što je na razini cijelog HEP-a bilo povećanje od samo 6,8 posto jer su svim ostalim potrošačima cijene zadržane na istoj razini. U međuvremenu je kumulativna inflacija bila više od 40 posto, a samo u zadnje tri godine udvostručeni su troškovi energenata za termoelektrane i uvoza energije«, ističe. »Takve neralne cijene glavni su razlog što smo prošlu godinu, unatoč znatnom smanjenju ostalih troškova poslovanja, završili s gubitkom od 180 milijuna kuna«, upozorava Čović.

Među razlozima za povećanje cijena ističe i da je potrebno sanirati preostale ratne štete, ali i uložiti u elektroenergetski sustav. »Zatrpani smo zahtjevima za proširenjem mreže i poboljšanjem opskrbe koje ne možemo zadovoljiti jer nemamo novca«, kaže Čović.

U Ini kao glavne razloge za poskupljenje plina navode činjenicu da oko 40 posto plina moraju uvoziti po znatno višoj cijeni (između 15 i 16 centi po prostornom metru) od prosječne prodajne cijene u Hrvatskoj (oko 11 centi) koju im određuje Vlada. Zbog toga su lani na plinu izgubili čak 930 milijuna kuna. Uz to, bez uvođenja realnih cijena plina neće biti ni planiranih velikih ulaganja u proširenje plinske mreže jer bi se, u suprotnom, time samo povećavali gubici.

Uvođenjem realnih cijena plina u Ini smatraju da bi poboljšali i poziciju tvrtke uoči njene skore privatizacije.

Linić tvrdi da Vlada smatra nužnim poskupljenje struje i plina jer će to koristiti gospodarstvu i smanjenju njegovih ulaznih troškova. Pritom je rekao kako je svjestan da će razliku povećanja cijena energenata, kao i uvijek dosad, platiti građani.

Željko Bukša, Adriano Milovan