Vjesnik: 17. 06. 2002.

Protiv Miloševića brojne tajne snimke, dokumenti, ali i njegove izjave

HAAG, 16. lipnja - Haaško tužiteljstvo dokazivat će odgovornost bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za zločine u Hrvatskoj i BiH brojnim tajnim snimkama njegovih razgovora s najbližim suradnicima, nizom tajnih dokumenata, ali i službenim odlukama institucija hrvatskih i bosanskih Srba te svjedočanstvima nekih političara.

U predraspravnom podnesku tužiteljstva o Hrvatskoj i BiH, koji je objavljen u Haagu, na više od 300 stranica nižu se citati iz telefonskih razgovora koje je u drugoj polovini 1991. Milošević vodio s najbližim suradnicima te Radovanom Karadžićem, Jovicom Stanišićem, Adžićem i Uzelcom. Tako u razgovoru od 1. srpnja 1991. o akciji JNA u istočnoj Slavoniji s Karadžićem, Milošević kaže da je sve proteklo dobro, da ima mnogo žrtava na hrvatskoj strani, te da »sada treba izvesti ozbiljnu operaciju o kojoj smo razgovarali«. »Mislim da su svi koraci koje sam poduzeo do sada urodili plodom«, zaključuje Milošević. Isti je mjesec u razgovoru s Karadžićem zapovjedio da se u BiH »blokiraju centri HDZ-a« i obećao da će bosanski Srbi »biti naoružani i bit će im dano sve što im treba«.

Tužiteljstvo njegovu odgovornost za zločine gradi na tomu da je Milošević, tada predsjednik Srbije, kontrolirao srpski blok predsjedništva SFRJ i JNA i tako zloupotrebljavao te institucije, da je kontrolirao crnogorsko vodstvo, te vodstvo hrvatskih i bosanskih Srba u provođenju plana etničkog čišćenja i pripajanja osvojenih teritorija Hrvatske i BiH.

Financijsku kontrolu nad vojskom hrvatskih i bosanskih Srba tužiteljstvo će dokazati i Miloševićevom žalbom na pritvor u Beogradu, u kojoj je u travnju 2001. zapisao: »Pomoć je dostavljena onima kojima je bila najpotrebnija, i to je bila moja čvrsta orijentacija i direktiva. Što se tiče sredstava potrošenih na oružje, streljivo i druge potrebe vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, ti su troškovi predstavljali državnu tajnu i zbog državnih interesa nisu mogli biti spomenuti u zakonu o proračunu«.

Protiv Miloševića će govoriti i njegove izjave, poput one iz 1991. koju je dao za list NIN, da je zapovjedio mobilizaciju policijskih snaga u Srbiji radi obrane interesa Srbije, ali i »interesa srpskog naroda izvan Srbije«.

Tužiteljstvo je posegnulo i za izjavama njegovih suradnika, od Jovana Raškovića, koji je kazao da je Milošević njihov fizički zaštitnik, do Karadžića, koji u 1990. kaže da Srbi u BiH »nikad neće dopustiti« međudržavnu granicu prema Srbiji.

Na suđenju protiv Miloševića koristit će se i zapisnici sa sjednica predsjedništva SFRJ, sjednica predsjedništva i parlamenata hrvatskih i bosanskih Srba na kojima se otvoreno razgovaralo o etničkom čišćenju. Izvor su i knjige Borislava Jovića (»Posljednji dani SFRJ« i »Knjiga o Miloševiću"), Veljka Kadijevića (»Moje viđenje raspada«) i Branka Mamule (»Slučaj Jugoslavija«).

Tužiteljstvo bi popis svjedoka trebao predati do kraja tjedna. Najavljeni su svjedoci »iznutra«. (H)

Novac talijanskog Telecoma završio na Miloševićevu računu?

RIM, 16. lipnja - Iznos koji je talijanski Telecom platio za 29 posto srbijanskog Telekoma 1997. godine otišao je na račun triju izmišljenih off-shore tvrtki Slobodana Miloševića na Cipru, piše u nedjelju talijanski list Corriere della Sera.

List svoje navode temelji na nalazima financijskih istražitelja koji su po nalogu Haaškog suda istraživali gdje se nalazi Miloševićevo blago. Istražitelji, koji su radili po nalogu glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte, otkrili su da je uplata 500 milijuna eura 26. lipnja 1997. dospjela na račun triju »lažnih« tvrtki na Cipru, koje se mogu povezati s bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem.

Samo dva tjedna prije toga talijanski je Telecom »uplatio režimu u Beogradu oko 260 milijuna eura. Taj novac je zatim, najvjerojatnije, položen na račune na Cipru«, piše Corriere della Sera.

List dodaje da su novci još nekih talijanskih tvrtki najvjerojatnije završili na Miloševićevim bankovnim računima te na računima njegovih vjernih ljudi. Riječ je, dodaje Corriere della Sera, o iznosu od 650 milijuna eura. Devetorica Miloševićevih suradnika položila su u četiri švicarske banke sedam milijuna eura, koje su sada švicarske vlasti »zamrznule«. (H)