Večernji list: 18. 06. 2002.

ISTRAŽIVANJE - KAKO JAVNOST OCJENJUJE RAD VLADE I PREMIJERA

Od siječnja do lipnja - s trojke na dvojku

Mnogo je toga narušavalo imidž Vlade i premijera: od koalicijske krize, nastavka napetih odnosa među koalicijskim partnerima do nedavne najave o poskupljenju struje i plina

Vlada dobiva sve slabije ocjene javnosti, a sve je više ljudi nezadovoljno Račanom kao premijerom. Redovita mjesečna anketa koju je Večernji list provodio među 450 ispitanika otkriva da je prije šest mjeseci Vlada stajala bolje nego sada, a da je tijekom proteklih pola godine njezin rejting lagano, ali stalno opadao.

Dok je, naime, u siječnju njezina srednja ocjena bila solidna trojka, u lipnju se približila solidnoj dvojki. U siječnju je premijerom bilo nezadovoljno 37,3 posto ispitanih, a u lipnju je čak 50,4 posto sudionika ankete izjavilo da nije zadovoljno Račanom kao predsjednikom Vlade.

Konstantan pad ocjene Vladina rada može se pripisati prije svega događajima na političkoj sceni, koji su se prelomili preko Vlade. Kriza odnosa unutar koalicijskih stranaka, koja se protegnula u prvih nekoliko mjeseci ove godine, a u kojoj je glavni sudionik bio HSLS, zasigurno se odrazila i na Vladin imidž. Ako ne izravno, onda barem posredno. Dok ta kriza nije bila razriješena (ulaskom Dražena Budiše i još dvojice novih HSLS-ovih ministara u Vladu), Račanova je ekipa obavljala manje-više rutinske poslove. Odluke o većim potezima čekale su dok u sastav petorke nije ušao novoizabrani predsjednik HSLS-a.

Nakon što je koalicijska kriza prevladana, Vlada je krenula nadoknaditi nešto od izgubljenog vremena, pa je napokon definirana zakonska podloga za reformu obrambenog sektora, najavljene su promjene u Zakonu o radu, nastavljene su pripreme za velike privatizacije itd. Na javnost, međutim, svi ti događaji očito nisu ostavili dovoljno snažan pozitivan dojam. Djelomično valjda i zbog toga jer je vlast ubrzo nakon prevladavanja krize počela opet emitirati znakove svojevrsne paralize.

Osobito je to dolazilo do izražaja u kadrovskim odlukama. Koliko su odnosi unutar koalicije ili barem pojedinih koalicijskih partnera ostali napeti, vidjelo se po tome što se oni mjesecima nisu mogli dogovoriti o šefovima tajnih službi, šefu Fonda za privatizaciju, direktoru HZZO-a, zamjeniku ministra gospodarstva...

Reforme (vojske, zdravstva, radnog zakonodavstva) otišle su u drugi plan. Početak gradnje splitske autoceste i otvorenje Dubrovačkog mosta očito ipak nisu bili dovoljno upečatljivi potezi da bi neutralizirali dojam sve veće nemoći ili barem pasivnosti Vlade.

Jedan od analitičara političkih zbivanja podsjeća, doduše, da približavanjem ljeta obično pada popularnost vlasti. U to su doba godine ljudi već umorni i zasićeni, a u toj se sezoni obično koncentriraju i neki nepopularni potezi, poput poskupljenja energenata. Struja i plin, doduše, još nisu poskupjeli, ali ni najave o poskupljenjima nemaju blagotvoran utjecaj na ocjenu Vladina rada.

D. Knežević