Glas Slavonije: 18. 06. 2002.

HRVATSKOJ (IPAK) PREDSTOJE HAAŠKE OPTUŽNICE:

Hrvatska neće izručiti Bobetka Haagu

ZAGREB - Visoko pravničko-političko hrvatsko izaslanstvo prošli je utorak imalo vrlo teške i na trenutke čak neugodne razgovore u Haaškom tribunalu. Naime, po svemu sudeći, u Hrvatsku će stići još nekoliko haaških optužnica, a samo je pitanje koliko će haaško tužiteljstvo izići u susret aktualnoj hrvatskoj vlasti i pričekati da se stvore "najpovoljnije okolnosti" za objavljivanje haaških optužnica.

Premda će Haag Hrvatskoj prepustiti dio slučajeva, ipak će zatražiti da se najviše rangirane osobe procesuiraju u samom Haagu. Isto tako, Hrvatskoj je još ranije zamjereno da ne osigurava sigurnost svjedoka, a kao primjer se uvijek ističe slučaj "Lora", kada su svjedoci optužbe ostavljeni da čekaju s optuženima i svjedocima obrane, pa je došlo do prijetnji svjedocima optužbe. Osim toga, zamjera se i sporost u proceduri, kao što je to slučaj sa suđenjem Mirku Norcu i Tihomiru Oreškoviću, pa bi tako Orešković za nekoliko mjeseci mogao biti pušten na slobodu, jer bi mu navodno mogao prestati pritvor. Međutim, čini se da je najneugodniji segment razgovora bio onaj oko potencijalnih novih optužnica i tajmingu njihovog objavljivanja: hrvatskoj aktualnoj vlasti ne odgovara sadašnji trenutak. No, pitanje je da li i kojoj vlasti za objavljivanje haaških optužnica odgovara bilo koji tajming? Osim toga, očito je u pitanju i potencijalna optužnica protiv generala Janka Bobetka, koji je svojim knjigama i svojim izjavama sam dao dosta materijala haaškom tužiteljstvu.

Čermak, Sačić, Markač...

Kako saznajemo iz dobro obaviještenih krugova, ukoliko stigne optužnica protiv generala Bobetka, hrvatska će Vlada odbiti njegovo izručenje - kako zbog njegove poodmakle životne dobi, tako, jednim dijelom, i zbog razloga političke prirode. Stoga ne čude najnovije izjave Dražena Budiše o tome kako "Hrvatska neće izručivati nikoga zbog objektivne odgovornosti".

Osim generala Bobetka, na popisu haaških optuženika vjerojatno će se naći i general Ivan Čermak, koji je u vrijeme nakon "Oluje" bio Vladin povjerenik za Knin. Zanimljivo je da je predsjednik Tuđman za to mjesto najprije imenovao dužnosnika koji je rođen u tom gradu, međutim, kako se priča u tadašnjim vojnim krugovima, Čermak je lobirao preko Ankice Tuđman, pa je nakon samo dva dana predsjednik naložio da se prvoimenovanog povjerenika za Knin razriješi dužnosti, a da se na to mjesto imenuje Čermak. U javnosti se do sada spekuliralo o tome da je general Čermak navodno potajno razgovarao s haaškim istražiteljima, da je "pokajnik", međutim, po svemu sudeći, sve to nije točno. Čermaka se dovodi u kontekst događanja u selu Grubori i još nekim drugim događajima na području Knina, kao i u samoj kninskoj vojarni.

Vlada je, podsjetimo, 4. kolovoza 1995. godine donijela odluku da na novooslobođenim područjima odgovornost za živote stanovnika i imovinu preuzimaju lokalna policija i Vladini povjerenici. S pripadnicima lokalne policije haaški su istražitelji razgovarali još ranije, a potom su zatražili razgovor i sa Željkom Sačićem i Mladenom Markačem. Osim o događanjima u "Oluji", predmet razgovora bili su i događaji u Medačkom džepu, u kom kontekstu se ponovno spominje i ime Mirka Norca.

Nesporazumi Tute i Krsnika

Ukratko, u Hrvatsku bi već s početkom jeseni mogle stići optužnice s imenima: Janka Bobetka (vojska), Željka Sačića, Mladena Markača (policija), Ivana Čermaka (politički dužnosnik), a sve se češće u tom kontekstu spominje i ime Ivana Jarnjaka, nekadašnjeg ministra policije. S druge strane, tu su i imena časnika koji su sudjelovali u vojnim operacijama na teritoriju BiH nakon i tijekom Oluje - osim generala Ante Gotovine, tu su i imena generala Stanka Sopte Baje i Damira Krstičevića... Ukratko, sigurno je samo jedno - da će optužnice u Hrvatsku stići.

Dan prije sastanka hrvatskog izaslanstva s haaškim dužnosnicima, na tom je sudu svjedočio Ivić Pašalić u korist obrane Mladena Naletilića Tute. Dan nakon Pašalićevog svjedočenja, Tuta je zatražio stanku u suđenju, jer je imao nesporazum sa svojim odvjetnikom Krešimirom Krsnikom. Tuta, naime, nije bio zadovoljan načinom na koji su ispitivana dva zadnja svjedoka, kao ni svim onim što su oni svjedočili. U vrijeme dok ovaj tekst nastaje, Tuta i njegov odvjetnik još nisu uspjeli postići dogovor o nastavku suradnje, pa je pitanje hoće li Krsnik nastaviti Tutinu obranu.

V.KLJAJIĆ