Vjesnik: 26. 06. 2002.

Robertson:»Hrvatska mora još mnogo učiniti da bi ušla u NATO«

Moja jaka poruka Hrvatskoj ista je kao i ostalim zemljama kandidatima, a to je da sve zemlje kandidati imaju veliku odgovornost, ako žele postati članicama NATO-a i to u smislu profesionalizacije oružanih snaga, smanjivanja broja njihovih pripadnika i modernizacije. Naravno, ne smijemo zaboraviti uspostavu standarda u pravosuđu, zaustavljanja korupcije, riješiti pitanja tretmana nacionalnih manjina i stvaranje dobrih odnosa sa susjednim zemljama, tvrdi Robertson

ZAGREB, 25. lipnja – Glavni tajnik NATO-a George Robertson boravio je ovih dana u jednodevnom posjetu Zagrebu radi sudjelovanja na međunarodnoj konferenciji o regionalnoj stabilnosti i suradnji, koju je organizirao Institut za međunarodne odnose (IMO). Jednodnevni boravak u Zagrebu, Robertson je iskoristio za susret s najvišim hrvatskim dužnosnicima da bi im, kako je rekao, »uputio neke snažne poruke«.

• Gospodine Robertson, hrvatski se političari nadaju da će Hrvatska na summitu NATO-a u Pragu, krajem ove godine, biti imenovana u završnom dokumentu kao zemlja kandidat za sljedeći val proširenja. Jesu li te nade utemeljene i kako ocjenjujete hrvatska postignuća u približavanju NATO-u?

- Hrvatska je nadavno postala članicom MAP-a i zato je budući kandidat za ulazak u punopravno članstvo NATO-a. Ali, ulazak u MAP je tek početna faza, a ne završna. Između tih dviju faza treba učiniti još jako puno posla. Potrebno je mnogo napornog rada. Mi ćemo snažno pritiskati Hrvatsku da ispuni standarde, one vojne ali i političke, koji bi joj omogućili da postane članicom NATO-a.

• Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je naglasio da Hrvatska vojska tek treba proći proces depolitizacije i profesionalizacije, jer, kako je naglasio, u HV-u još ima visokih časnika s nedostatnom naobrazbom, ali i onih koji su nedopustivo politički angažirani. Kako NATO vidi stanje u hrvatskim Oružanim snagama?

- Poruke i signali koje je uputio predsjednik Mesić bili su vrlo snažni i ja sam ih potpuno podržao. Civilna kontrola Oružanih snaga je apsolutni temelj za članstvo u NATO-u, depolitizacija Oružanih snaga je također ključni element i iznimno važna. Zato sam pozdravio Mesićev govor i njegove snažne poruke, koje su bile nemijenjene meni, ali i zbog unutranjih potreba.

• Razgovarali ste i s najvišim hrvatskim dužnosnicima, uključujući premijera Ivicu Račana. Kakve ste im poruke prenijeli?

- Moj govor na konferenciji bio je nešto blaži od Mesićevog, no, moje poruke koje sam proslijedio hrvatskim dužnicima, koje sam uputio privatno, bile su mnogo oštrije, nego one u javnosti. Moja jaka poruka Hrvatskoj ista je kao i ostalim zemljama kandidatima, a to je da sve zemlje kandidati imaju veliku odgovornost, ako žele postati članicama NATO-a i to u smislu profesionalizacije oružanih snaga, smanjivanja broja njihovih pripadnika i modernizacije. Naravno, ne smijemo zaboraviti uspostavu standarda u pravosuđu, zaustavljanja korupcije, riješiti pitanja tretmana nacionalnih manjina i stvaranje dobrih odnosa sa susjednim zemljama.

Hrvatska još treba mnogo toga učiniti i tek je na početku. Kao što sam rekao, Hrvatsku ćemo »pritiskati« da ispuni te standarde i ona to mora učiniti brzo. Iskoristio sam priliku da u Zagrebu uputim hrvatskim dužnosnicima nekoliko snažnih poruka, no, kao uvijek, u javnosti sam lojalan i moje snažne i teške poruke uputio sam u četiri oka, izvan očiju javnosti.

• Jedna od poruka koju ste uputili je potreba regionalne suradnje zemalja. Mnogi političari u regiji, a hrvatski nisu iznimka, još oklijevaju u vezi s tim. Kako objašnjavate važnost regionalne suradnje?

- To ovisi o zemljama u regiji. Naravno da je to u njihovom interesu. Kriminalno bratstvo se integriralo, a granice su otvorene za kriminalne aktivnosti. Na političarima je da samo surađuju u vezi s pitanjima zakonodavstva, granične suradnje, sigurnosnim i ekonomskim pitanjima, ako žele da regija postane sigurnija i prosperitetnija. To je poruka. Sjećam se kad sam prvi puta išao na sastanak u Budimpeštu razgovarati s vođama jugoistočne Europe. Javier Solana i ja smo bili jedini koji smo poznavali ljude za stolom. Međusobno se nisu poznavali i teško da su mogli uopće naći zajedničku temu o kojoj bi mogli razgovarati. To se dramatično promijenilo. Suradnja se događa i nešto od te regionalne suradnje vodi upravo Hrvatska. Zadovoljan sam što mogu reći da je Hrvatska pridonijela toj suradnji.

• Na summitu NATO-a u Pragu donijet će se odluka o proširenju NATO-a. Što možemo očekivati nakon Praga?

- Bit će proširenje NATO-a. Ta će se odluka donijeti, a u NATO će biti pozvane od jedne do devet zemalja. Hrvatska je tek ušla u MAP i zato ne može očekivati pozivnicu na summitu u Pragu u studenom ove godine. Svih devet zemalja su napravile velik posao do sada i sve očekuju da će dobiti pozivnicu, no, neće biti signala unaprijed, jer će se konačna odluka donijeti uoči summita. Odluka će se temeljiti ne samo na onom što je dosad učinjeno već i na temelju procjene o tome što će te zemlje raditi i kako će se ponašati ubuduće.

Bruno Lopandić