Večernji list: 26. 06. 2002.

SUDSTVO U BiH NIJE SPREMNO PREUZETI PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA

Haaški procesi tek nakon Ashdownove reforme

SARAJEVO: Dejan Jazvić

Plan haaškog tribunala, prema kojem bi jedan broj predmeta o kojima se trenutačno vodi istraga bio prepušten na procesuiranje bh sudstvu, još dugo neće moći biti ostvaren. Potvrdio je to na završetku svoga posjeta BiH i predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), Claude Jorda.

On je jasno poručio bh vlastima da ICTY neće moći prepustiti odgovornost za procesuiranje jednog broja ratnih zločina domaćim sudovima prije nego što se u BiH obavi temeljita reforma pravosudnog sustava. Da bh sudstvo u ovom trenutku ne može odgovoriti zahtjevnoj zadaći kakva je procesuiranje ratnih zločina, priznali su i članovi Predsjedništva BiH.

Oni su, kao i većina građana BiH, svjesni da su sudska tijela u ovoj zemlji još pod snažnim utjecajem politike. Dosadašnja suđenja za ratne zločine pred bh sudovima najbolja su potvrda toga. Slučaj bliskog suradnika Firketa Abdića, Ibrahima Đedovića, koji je prije nekoilko godina uhićen u federalnom parlamentu, očit je primjer politizacije sudstva. Đedović je, naime, optužen, a potom i osuđen, za zločine u Velikoj Kladuši, iako nije postojao nijedan čvrst dokaz o njegovoj odgovornosti. Tek na pritisak međunarodne zajednice sudski proces je ponovljen, a Đedović oslobođen optužbi.

Da se ovakve situacije ne bi ponavljale i nakon što haaški sud prepusti dio svojih predmeta bh sudstvu, pobrinut će se najvjerojatnije novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown. Pravosudnu reformu, koja uključuje neutraliziranje političkog utjecaja na sudska tijela, počeo je njegov prethodnik i to tako što je povećao plaće sucima i tužiteljima, te promijenio način izbora sudaca. No, Ashdown planira otići korak dalje, utemeljio je posebni odjel za pravnu reformu, a najavljuje i odlučniji pritisak na domaće vlasti kako bi konačno profunkcionirao Sud BiH.

Upravo bi u sklopu tog državnog suda trebao djelovati posebni odjel čija bi zadaća bila procesuiranje slučajeva ratnih zločina koje haaški sud prepusti BiH. Problem je, međutim, što u BiH ne postoji politički konsensus ni o procesuiranju ratnih zločina pred državnim sudom, niti o ostalim ovlastima Suda BiH.

Ponajprije zbog opstrukcija ministara iz Republike Srpske, Vijeće ministara BiH dosad nije učinilo ništa na osiguranju prostora i novca za početak rada Suda BiH. Čak ni kritike iz Ashdownova ureda nisu dale rezultate, pa je i rok do kojega je trebao početi raditi državni sud, a to je početak sljedeće godine, postao upitan.

U Republici Srpskoj dominira stav kako bi se uspostavom Suda BiH neustavno oduzeo veći dio ovlasti entiteta u području sudstva. Posebno su u RS-u nezadovoljni planom međunarodne zajednice da upravo Sudu BiH povjeri procesuiranje jednog broja haaških predmeta. Čelnici RS-a su jedinstveni u stavu da bi se taj posao trebao povjeriti entitetskim i lokalnim sudovima.

Zbog svega toga malo je onih u BiH koji vjeruju da bi uskoro mogao biti ostvaren plan o prebacivanju dijela predmeta s Haaškog suda na bh sudstvo.