Vjesnik: 28. 06. 2002.

Amerikanci miniraju međunarodnu misiju u BiH?

Prisutna je teoretska mogućnost da dođe do prekida međunarodnih operacija u BiH, jer Amerikanci prijete da će minirati nastavak misije / Britanski veleposlanik pri UN-u sir Jeremy Greenstock priznao je da bi međunarodna misija u BiH mogla postati žrtvom aktualnog spora

LONDON. 27. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Hoće li od ponedjeljka prestati međunarodne operacije u Bosni i Hercegovini, koje se obavljaju pod kapom NATO-a? Prisutna je teoretska mogućnost da dođe do toga zato što Sjedinjene Države prijete da će minirati nastavak međunarodne misije u BiH. Amerikanci to čine u okviru svoje borbe da njihovi vojnici steknu imunitet pred novim Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. On će proraditi iduće godine, a formalno počinje postojati od 1. srpnja. To treba biti prvi stalni svjetski sud za ratne zločine, a bavio bi se i genocidom te kršenjem ljudskih prava diljem svijeta. Britanski veleposlanik pri UN-u sir Jeremy Greenstock priznao je da bi međunarodna misija u BiH mogla postati žrtvom aktualnog spora.

Amerika prijeti da će blokirati odluku UN-a o produžetku mandata mirovnoj operaciji u BiH, ako se njenim vojnicima prethodno ne dodijeli imunitet pred novim međunarodnim sudom za ratne zločine. Mandat za BiH trebao je već biti produžen, ali je odluka prošlog tjedna pomaknuta za devet dana, kako bi se ostavilo prostora za traženje mogućeg rješenja. Novi rok ističe već ovog petka.

Prema jednom tumačenju, Sjedinjene Države zapravo ne mogu staviti veto na nastavak mirovnih operacija, ali bi njihovo povlačenje iz SFOR-a imalo ozbiljne posljedice za cijelu mirovnu operaciju u BiH. Od 17.000 SFOR-ovih vojnika, 3100 su Amerikanci. U međunarodnim policijskim snagama ima znatno manje Amerikanca, samo 46.

Washington tvrdi kako ga brine mogućnost da na novom međunarodnom sudu za ratne zločine netko počne podizati politički motivirane i zlonamjerne optužnice protiv američkih vojnika. Zbog toga su Sjedinjene Države sastavile nacrt rezolucije kojom bi Vijeće sigurnosti dodijelilo imunitet svim vojnicima angažiranim u mirovnim operacijama odobrenih od strane UN-a. U tom slučaju, spomenutim vojnicima ne bi mogao suditi novi međunarodni kazneni sud u Haagu.

Britanija, Francuska i neke druge članice Vijeća sigurnosti protive se, međutim, donošenju takve rezolucije. Europske zemlje smatraju da je u tzv. Rimsku povelju kojom se utemeljuje novi sud u Haagu ugrađeno dovoljno mjera koje će spriječiti zloporabu tog tijela. Spomenuti sud radit će na načelu da smije intervenirati samo ako neka zemlja ne može ili ne želi sama kod kuće suditi svojim građanima osumnjičenim za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva.

Europljani također tvrde kako je vrlo slaba vjerojatnost da bi američki pripadnici mirovnih snaga izvršili teške ratne zločine, a čak i da dođe do toga, Amerika bi imala priliku da ih sama za to kazni.

Takvi argumenti nisu, međutim, pali na plodno tlo kod Amerikanaca, koji su se i inače protivili uspostavljanju tog suda, pa Bushova administracija nije ni ratificirala dokument o njegovom osnivanju.

Izvori u Foreign Officeu i britanski vojni krugovi izražavaju nadu da će ipak biti postignuta nagodba, pogotovo stoga što bi urušavanje međunarodne operacije u BiH ugrozilo postojeći mir. Guardian međutim citira jedan od izvora koji je izjavio »da ne može biti siguran u sretan ishod, uzme li se u obzir sadašnja politička klima u Washingtonu«. Isti list prenosi i izjavu neimenovanog izvora pri Vijeću sigurnosti UN-a koji je rekao: »Sjedinjene Države žele stopostotno jamstvo da Međunarodni kazneni sud neće imati utjecaja na njihove građane. To neće dobiti.«

Britanski veleposlanik pri UN-u sir Jeremy Greenstock izjavio je u New Yorku: »Ne kažem da nema izgleda za postizanje zajedničkog stava, ali na stolu ovog trena ne postoji ništa što bi nalikovalo zajedničkom stavu.« Greenstock je rekao da je prekid mirovnih operacija UN-a u BiH od ponedjeljka »barem teoretska mogućnost«, te da »ne valja sasvim odbaciti mogućnost da bi neka mirovna operacija mogla postati taocem mnogo šireg i dubljeg pitanja«.

Jasna Zanić Nardini