Vesna Pusić, čelnica narodnjaka, tvrdi da se kriza unutar HSLS-a lomi preko leđa cijele koalicije, ali i cijele države, istovremeno naglašavajući da krize nema. Signali svih ostalih stranaka govore da HSLS može, ako to želi, izaći iz koalicije, no to samo znači da će se Hrvatska naći pred prijevremenim izborima. Osnovu koalicije koja je na vlasti čine, naime, SDP i HSLS. Ako se HSLS-ovci zainate i izađu iz koalicije, vladajući više nemaju većine u Saboru. I ne samo to, time se ruši koncepcija za koju su građani Hrvatske dali glas na izborima 3. siječnja 2000. To se, međutim, neće dogoditi, jer vladajuće održava upravo želja za ostankom na vlasti, pa se sve krize ipak prebrode. Posljednji primjer oko sporazuma o vlasništvu nad nuklearnom elektranom Krško govori dovoljno.

Krizu je potaknuo HSLS, kao nebrojeno puta dosad. Ta se stranka, oporba među vladajućima, inatila prvenstveno SDP-u i u važnijim pitanjima za državu nego što je vlasništvo nad nuklearkom, no unatoč brojnim prijetnjama, i Dražena Budiše i radikalnoga krila stranke koji okuplja oko sebe, ništa se nije dogodilo. HSLS-ovci su svjesni da im je rejting nepovratno pao i da ih i javnost doživljava samo kao remetilački faktor u državi. To su razlozi zbog kojih ta stranka neće izaći iz koalicije i zbog kojih će krizu ponovno prebroditi. Doduše, radikalni dio HSLS-a uvjeren je da će upravo tom taktikom zadobiti povjerenje građana, pa stoga tvrde da su prijevremeni izbori nužni. Oni umjereniji, međutim, ipak vide da se prevrtljiva, nesuvisla politika njihova predsjednika ne isplati, te javno govore da bi mandat trebao biti odrađen do kraja.

O tome koliki je raskol u HSLS-u govori i činjenica da je radikalna struja spremna iz stranke isključiti onaj dio članova koji bi glasovao za ratifikaciju sporazuma o nuklearci Krško.