Vjesnik: 02. 07. 2002.

Analitičari: Zbog krize vlade Hrvatska na promatranju

ZAGREB, 1. srpnja - Posljednja previranja unutar vladajuće koalicije pet stranaka već se odražavaju na položaj Hrvatske u očima inozemnih investitora i svjetskih financijskih institucija.

Iako, kako ističu hrvatski ekonomski analitičari, neslaganja u vladajućoj koaliciji još nisu pridonijela pogoršanju hrvatskog rejtinga, neosporno je da su neslaganja među vladajućim strankama usporila, ionako prespori proces odlučivanja.

Glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović naglašava da kriza Vlade i mogućnost održavanja prijevremenih izbora definitivno povećava neizvjesnost kada je u pitanju profil nove vlade i moguće nove koalicije.

S ekonomskog stajališta, kaže Miljenović, povećana je neizvjesnost osobito u pogledu stavova nove ili prekrojene ekipe na vlasti u vezi s reformama. Zbog najnovijih zbivanja u vladajućoj koaliciji moguće je očekivati i odgodu niza odluka vezanih uz strana ulaganja i privatizaciju, kao i investicijske planove domaćih tvrtki.

Ukupne posljedice krize Vlade vrlo su negativne za gospodarstvo i odnose s međunarodnim financijskim institucijama. U pitanje će se, kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke, dovesti i aranžmani s međunarodnim financijskim institucijama, što je pak vezano uz kreditni rejting države.

»Međunarodne novčarske institucije, kao i rejting agencije te financijska tržišta promatrat će u narednom razdoblju još intenzivnije Hrvatsku i pokušati procijeniti smjer u kojem bi se ova kriza mogla rasplesti. U svakom slučaju povećana neizvjesnost vrlo brzo bi se mogla odraziti – negativno – na državni kreditni rejting.

Ante Žigman, ekonomist Raiffeisenbanke, ističe da je primjetan sve veći oprez stranih investitora i međunarodnih financijskih institucija prema Hrvatskoj. On podsjeća da su upravo međunarodne novčarske institucije iskazivale dobru volju prema Hrvatskoj i vrlo konstruktivno gledale na nju.

Posljednje zabrinjavajuće tenzije unutar vladajuće koalicije, kaže Žigman, stvaraju problem primjene već ranije dogovorenih reformi s međunarodnim financijskim institucijama. Mogućnost održavanja prijevremenih izbora negativno se odražava na poziciju Hrvatske na inozemnim tržištima kapitala, kao i na njezinu mogućnost novog zaduživanja, ali i servisiranja postojećeg duga.

Rejting agencije, kaže ekonomist Raiffeisen banke, Hrvatskoj još nisu formalno snizile kreditni rejting, ali su mu pridale neutralni predznak. Vrlo brzo, nastavlja Žigman, ta bi ocjena mogla poprimiti i negativni karakter, osobito ako se povećaju tenzije unutar vladajuće koalicije. To bi, među ostalim, moglo dovesti i do povećanja kamatnog spreada na tržištu, te pada cijena vrijednosnih papira.

Financijska tržišta već su s oprezom reagirala na napetosti u vladajućoj koaliciji, a potraje li spomenuta kriza vrlo brzo će krajnje negativno reagirati.

Iako sve to još nije zabrinjavajuće, kaže Žigman, čini se da nas vrlo malo dijeli od granice kada će rejting agencije, financijska tržišta i međunarodne financijske institucije prestati išćekivati ishod ovih zbivanja u Hrvatskoj i jednostavno negativno se odrediti prema Hrvatskoj. Tek tada će se moći govoriti o konkretnom iznosu šteta koje je kriza vlade i vladajuće koalicije nanijela hrvatskom gospodarstvu.

Darko Markušić