Vjesnik: 06. 07. 2002.

Američko upozorenje zbog gospodarskog približavanja Hrvatske i Libije

SAD je u četvrtak hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova uputio »non-paper«, neslužbenu diplomatsku notu u kojoj obavještava kako je svjestan pokušaja da Hrvatska sklopi neke gospodarske aranžmane s u međunarodnim odnosima još uvijek sumnjivim režimom Moamera Gadafija, te da će daljnje poteze pratiti vrlo pozorno

ZAGREB, 5. srpnja - Američka diplomacija ovoga je tjedna upozorila Hrvatsku da pripazi što radi ukoliko namjerava uspostaviti diplomatske i ekonomske odnose s Libijom. SAD je u četvrtak hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova uputio »non paper«, neslužbenu diplomatsku notu u kojoj obavješatava kako je svjestan pokušaja da Hrvatska sklopi neke gospodarske aranžmane s u međunarodnim odnosima još uvijek sumnjivim režimom Moamera Gadafija, te da će daljnje poteze pratiti vrlo pozorno, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori.

Neslužbena diplomatska nota prvo je američko upozorenje Hrvatskoj nakon što je u medijima objavljeno da je predsjednik Stjepan Mesić primio poruku pukovnika Gadafija u kojoj se izražava želja za intenziviranjem suradnje Hrvatske i Libije.

Slično se dogodilo kada je Hrvatska pokušala sklopiti s Iranom poslove vezane za brodogradnju, u čemu ju je spriječila američka diplomacija. U zamjenu za propali posao u vrijednosti od 12 milijuna dolara, kako je to kasnije priznao hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, Amerika je obećala »kompenzaciju« od 10 milijuna dolara.

Libija se ne nalazi na popisu zemalja koje je SAD proglasio »osovinom zla« u međunarodnoj borbi protiv terorizma, i načelno SAD nema ništa protiv intenziviranja odnosa Hrvatske i Libije, no pod određenim uvjetima. Otkako je uveo gospodarske sankcije Libiji, SAD je donio cijeli niz zakona kojima uvjetuje drugim zemljama na koji način trebaju poslovati s zemljama poput Libije, zemlje u kojoj su političke stranke zabranjene.

Zamisao o intenziviranju odnosa Hrvatske i Libije potekla je od hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a posljednja poruka Moamera Gadafija došla je prošle nedjelje i to od Gadafijeva sina Saifa koji je boravio u privatnom posjetu Hrvatskoj. Za takve poslove, u Uredu predsjednika lobiraju velike hrvatske kompanije kao što su INGRA i INA.

Hrvatska smatra da bi odsnažnijih odnosa s Libijom mogla imati značajne gospodarske koristi, a američki »non paper« upućen Zrinjevcu zasada se ne shvaća kao prijetnja. »Poslovi koji nam se nude u perspektivi veći su od onih koje imamo na cijelom afričkom kontinentu«, rekao nam je jedan hrvatski diplomat.

No, inicijativa predsjednika Mesića još je uvijek u potpunosti neslužbena i privatna, jer je između ostalog po tko zna koji put je izostala vanjskopolitička koordinacija između Ureda predsjednika i Ministarstva vanjskih poslova. Kako su odnosi s Libijom osjetljivo pitanje, nitko još ne želi službeno pokrenuti inicijativu za uspostavom bliskih odnosa Hrvatske i Libije. Istini za volju, hrvatska je diplomacija već ponudila dva termina za Gadafijev posjet Hrvatskoj; prvi, 3. srpnja već je prošao, dok je drugi prijedlog 15. srpnja. S obzirom na stanje u državi, teško je očekivati da će do tog posjeta doći, pa Gadafi najvjerojatnije svoje šatore i deve neće pokazati u Hrvatskoj ove godine.

Nedoumice državnih struktura oko uspostave diplomatskih odnosa s Libijom podsjećaju na one prije godinu dana kada se inzistiralo na uspostavljanju odnosa s Iranom. Hrvatski diplomati smatraju kako Libija ima veliki interes za poslovanjem u ovoj regiji te bi, sasvim sigurno, već u rujnu bila spremna u Zagrebu otvoriti veleposlanstvo. SAD će u svakom slučaju pomno pratiti razvoj odnosa, vrstu i obim poslova koje Hrvatska namjerava sklopiti s Libijom.

Bruno Lopandić