Vjesnik: 08. 07. 2002.
Neće biti suđenja za genocid nad Hrvatima!?
Uoči objavljivanja hrvatske optužnice protiv Miloševića bilo je čak i pretpostavki da će se najtragičnija epizoda iz ove optužnice, Vukovar, tretirati kao »genocid«. Tužiteljstvo je odustalo, držeći da se pojam »genocid« aplicira na zločin golemih razmjera. / »Nacionalna nas pripadnost ne zanima, intere
siraju nas žrtve«, bila je decidirana glavna tužiteljica Carla del PonteBRUXELLES, 7. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice) – Jedina optužnica protiv Slobodana Miloševića u kojoj se on tereti za genocid, kako je već odavno poznato, je ona »bosanska«. Uoči pretpretresne konferencije o nastavku suđenja Miloševiću za dvije optužnice, hrvatsku i bosansku, potvrđeno je da će samo u bosanskoj biti riječi o genocidu.
To i nije vijest jer je sadržaj optužnica poznat od ranije, pa i prokomentiran iz svih mogućih perspek
tiva.Novost je da će Haaško tužiteljstvo dokaze za tu tezu i točku optužnice crpiti iz zbivanja u sedam općina u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Brčkom, Sanskom Mostu, Bosanskom Novom, Ključu, Kotor Varoši i, dakako, najviše, Srebrenici.
Dio dokaznih materijala već je detaljno obrađen u dosadašnjim suđenjima. Budući da je jedna od vijesti vezana za nastavak procesa Miloševiću spominjala genocid »samo za bosanske Muslimane«, informaciju je odaslao haaški izvjestitelj beogradskog radija B92 i potom obrazložio da to znači kako »neće biti suđenja radi genocida nad Hrvatima«.
Pri sličnim se spekulacijama uvijek zaboravlja da se tužiteljstvo odbija izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti jer se ratni zločin ili genocid provode nad ljudskim bićima, nad nedužnim civilima. »Nacionalna nas pripadnost ne zanima, interesiraju nas žrtve«, bila je decidirana glavna tužiteljica Carla del Ponte odgovarajući na upit europarlamentarca o statistici nacionalne pripadnosti žrtava.
Uoči objavljivanja hrvatske optužnice protiv Miloševića bilo je čak i pretpostavki da će se najtragičnija epizoda iz ove optužnice, Vukovar, tretirati kao »genocid«. Tužiteljstvo je odustalo, držeći da se pojam »genocid« aplicira na zločin golemih razmjera. Slučaj Srebrenice, najgoreg masovnog pomora u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, jedini ulazi u okvire tumačenja genocida.
Pravni eksperti i dalje dvoje, svađaju se i cinično razmatraju što je zapravo genocid i koliko je žrtava potrebno da ratni zločin širokih razmjera postane najvišim stupnjem ratnog zločina, genocidom.
O tome su se već izjasnile i haaške optužnice (Mladić, Karadžić, nedavno Milošević sa suradnicima) i haaški procesi (general Krstić dobio je visoku prvostupanjsku kaznu zatvora, 46 godina, za sudjelovanje u genocidu). Slučajevi organizirane, masovne, pažljivo spremane i planirane kampanje etničkog čišćenja i ubijanja stanovništva do sada su razmatrani u suđenjima počevši od prvog, Tadićeva, i u presudama za zločince iz logora po Bosni, onih istih čije je postojanje Milošević zanijekao. Tužiteljstvo će u slučaju Milošević imati težak posao stoga što mu je dat rok da do kraja travnja iduće godine podnese sve dokaze o preostale dvije optužnice.
Kosovska ide svojim tokom, a tužiteljstvo je bolje pripremljeno za hrvatsku i bosansku optužnicu nego što je bilo za ponekad labavu kosovsku.
Prenesena izjava zamjenika glavne tužiteljice Grahama Blewitta o vremenskim ograničenjima te da tužiteljstvo smatra da ima dovoljno dokaza da je nad bosanskim Muslimanima počinjen genocid zaista nije ništa novoga, nepoznatoga ni senzacionalnoga.
Činjenice su neizmijenjene, a mijenja se samo njihova interpretacija.
Lada Stipić Niseteo