Vjesnik: 11. 07. 2002.

I nova Vlada bit će vrlo nestabilna

Analitičari EIU-a prognoziraju da se nova Vlada Ivice Račana neće uspjeti održati i u idućoj godini / Zbog zahtjeva manjih stranaka za ministarskim mjestima Račan će teško smanjiti broj ministara / Britanski analitičari Hrvatskoj za ovu godinu predviđaju gospodarski rast od 2,8 posto i stopu inflacije od 4,8 posto, te drastičan rast inozemnog duga

ZAGREB, 10. srpnja – Ako Ivica Račan, kojemu je predsjednik Republike Stjepan Mesić u srijedu povjerio mandat za sastavljanje nove Vlade, i uspije sastaviti novu Vladu mala je vjerojatnost da će se ona održati i u idućoj godini, prognozira se u najnovijem izvješću The Economist Intelligence Unita o Hrvatskoj.

Analitičari EIU-a primjećuju kako će osnovno obilježje nove vladajuće koalicije u Hrvatskoj biti nestabilnost, s obzirom da će u njoj uz SDP biti niz manjih stranaka, koje će pokušati kapitalizirati svoj veći značaj u hrvatskom političkom životu. U takvoj situaciji mala je vjerojatnost da bi se nova vladajuća koalicija mogla održati i nakon Nove godine, upozoravaju analitičari EIU-a.

U Londonu ističu kako se nakon raspada dosad vladajuće petorke i Račanove ostavke pred Hrvatskom nalaze dva scenarija, od kojih niti jedan nije dobar za kratkoročnu političku stabilnost zemlje.

Prvi i gotovo siguran scenarij podrazumijeva stvaranje nove koalicije okupljene oko SDP-a, koja bi se, nakon izlaska (dijela) HSLS-a iz dosadašnje koalicije, sastojala od šest ili više manjih stranaka, a podržavali bi je i nezavisni saborski zastupnici, te zastupnici manjina. Takva bi koalicija na vlasti, u najboljem slučaju, mogla ostati do kraja godine.

Drugi, manje vjerojatan scenarij podrazumijeva prijevremene jesenske izbore, koji bi mogli, ako je suditi prema istraživanjima o raspoloženju javnosti, na vlast možda vratiti i HDZ, kažu u EIU-u. No nakon što je Mesić imenovao Račana mandatorom za sastavljanje nove Vlade mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora ne čini se previše vjerojatnom.

U EIU-u smatraju da Račan, uspije li formirati novu vladu, neće biti u stanju smanjiti broj ministarstava, iako najavljuje formiranje manje i učinkovitije izvršne vlasti. Tome će se, naime, ispriječiti činjenica da će i u novoj koalicijskoj vladi svaka stranka tražiti svoj dio kolača, čemu će novi premijer morati izaći u susret želi li ostati u Banskim dvorima.

Čini se da novi Račanov kabinet neće imati previše uspjeha ni s održavanjem dosadašnje relativne fiskalne discipline. Sve bliži izbori ne idu na ruku reformama, kojima je dijelom cilj i rasterećenje proračuna. Stoga se u predstojećem razdoblju može očekivati okretanje Banskih dvora populističkoj ekonomskoj politici, koja podrazumijeva i ekspanzivniju fiskalnu politiku.

Prve znakove takve Vladine politike analitičari EIU-a primjećuju i u ovogodišnjem fiskusu, čija uspješna realizacija dolazi pod upitnik nakon što je država u prvoj polovici godine ostvarila manje prihoda od privatizacije nego što je očekivala.

Unatoč tome analitičari EIU-a vjeruju kako će Ministarstvo financija ipak uspjeti ostvariti svoje ovogodišnje ciljeve – dijelom privatizacijskim prihodima, a dijelom novim zaduženjima.

Pravi test Vladine sposobnosti za obuzdavanje javne potrošnje bit će odnos nove Vlade prema zahtjevima za povećanjem plaća i subvencija. Takav razvoj događaja nikako ne ide na ruku odnosima Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom.

»U svjetlu trenutačne krize Vlade najavljeno sklapanje novog stand-by aranžmana s MMF-om ne može se više promatrati kao formalnost«, upozoravaju u EIU-u.

Znatan dio izvješća EIU posvećuje izgledima HDZ-a da se vrati na vlast, sumnjajući pritom u njegovu preobrazbu u umjerenu stranku. Već je u proteklom razdoblju zabilježeno jačanje potpore toj stranci, što u EIU-u tumače niskim životnim standardom i visokom nezaposlenošću. Povratak na vlast HDZ-a ili bilo kakve nacionalistički orijentirane koalicije, za Hrvatsku bi bio katastrofalan, upozorava EIU.

Osim što bi to zaoštrilo odnose Zagreba s Haaškim sudom i MMF-om, došlo bi i do oštre polarizacije hrvatskoga društva i zaoštravanja odnosa sa susjedima, kao i do udaljavanja Hrvatske od europskih integracija.

U gospodarskom smislu povratak HDZ-a na vlast rezultirao bi bijegom stranih ulagača iz Hrvatske. Isto tako, jedna od posljedica HDZ-ova trijumfa bio bi i pad povjerenja u kunu, te ponovno okretanje stanovništva štednji u devizama, zaključuju u EIU-u.

Unatoč političkim nesuglasicama i rastu rizika, u EIU-u ističu kako su gospodarski izgledi Hrvatske u ovoj i idućoj godini dobri. Za 2002. EIU Hrvatskoj prognozira stopu gospodarskog rasta od 2,8 posto i inflaciju od 4,8 posto, dok za 2003. godinu navješćuje stopu rasta bruto domaćeg proizvoda od 3,6 posto, s prosječnim rastom cijena na malo od 4,5 posto.

Nadalje, predviđa se da će Hrvatska u ovoj godini privući izravna strana ulaganja u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara, a u 2003. 1,7 milijardi dolara. No, porast će i razina inozemnog duga, pa će on u ovoj godini dosegnuti 15,3 milijardi dolara, a u 2003. čak 17,7 milijardi dolara, tvrde analitičari EIU-a. Novim će se zaduženjima pokrivati deficit na tekućem računu bilance plaćanja, no dio rasta inozemnog duga bit će i posljedica jačanja eura prema dolaru. Ovogodišnja turistička sezona Hrvatskoj će, procjenjuje EIU, donijeti prihod od 3,6 milijardi dolara.

Adriano Milovan