Slobodna Dalmacija: 15. 07. 2002.
IZ GODINE U GODINU SVE VIŠE RASTE ZADUŽENOST HRVATSKIH GRAĐANA KOD BANAKA
U Europu s naramkom kredita
Jesu li Hrvati pretjerali s podizanjem kredita — pitanje je koje se nameće u posljednje vrijeme, osobito nakon informacija iz službenih izvora o daljnjem rastu bankovnih plasmana stanovništvu, istraživanja koja pokazuju da trećina građana živi u dugu... Banke su od ove godine nakon priljeva goleme svote novca radi euro konverzije pojeftinile zajmove i na tržište izbacile nove primamljive kreditne proizvode. Nedavno je središnja banka objavila da je u Hrvatskoj prisutan vrlo strm trend rasta zaduženos
ti stanovništva koja je dvostruko veća od razine zaduženosti građana tranzicijskih zemalja. U Hrvatskoj je udio kredita stanovništvu u bruto društvenom proizvodu oko 17 posto, u Sloveniji 11 posto, Češkoj šest posto, u Mađarskoj je ispod pet posto, Poljskoj sedam, a Slovačkoj oko pet posto.Analitičari središnje banke uz te su podatke naveli da se takva zaduženost može objasniti činjenicom da se u podacima za Hrvatsku u kategoriju stanovništva ubrajaju i obrtnici. Građani su se proteklih nekoliko godina zaduživali po visokim stopama, no u bliskoj prošlosti razina zaduženosti bila je niska, a kreditna ponuda vrlo oskudna.
U dvijetisućitoj stopa rasta kredita građanima iznosila je 21 posto, lani 29 posto, a u prva četiri mjeseca ove godine zajmovi stanovništvu povećani su 12,2 posto te je taj rast ponovno prestigao kreditiranje poduzeća. Krajem travnja građani su bankama dugovali 33,8 milijardi kuna zajmova.
Ante Žigman, glavni makroekonomist Raiffeisenbank, kaže da su točni podaci o visokoj razini zaduženosti hrvatskih građana u odnosu na druge tranzicijske zemlje te pojašnjava:
— No visoka razina zaduženosti je posljedica duge bankovne tradicije u Hrvatskoj i kulture uzimanja kredita koja nije počela osamostaljivanjem Hrvatske, kao kod drugih tranzicijskih zemalja, već postoji dugi niz godina. To se jednim dijelom može vidjeti i iz toga što je Slovenija odmah iza Hrvatske po udjelu kredita stanovništvu u BDP-u. Prema našim istraživanjima, točka "saturacije" odnosno točka u kojoj daljnje zaduživanje stanovništva
, prema sadašnjim stopama ekonomskog rasta, više neće rasti je 2007. godina.Prema njegovu mišljenju, još uvijek postoji prostor koji omogućuje daljnji rast zaduživanja, ali će se daljnje zaduživanje usporavati:
— U 2007. godini zaduživanje će dosegnuti svoj vrhunac nakon kojeg će stanovništvo morati više vraćati kredita nego što će se moći zaduživati novim kreditima. Bitno je naglasiti da je u obzir uzeta i ročna struktura kredita koja pokazuje da znatan dio kredita na razdoblje do pet godina polako istječ
e.Na podatke o visokoj razini zaduženosti domaćeg stanovništva Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke banke, reagirao je s ponešto skepse:
— Kod tih međunarodnih usporedbi neke se stvari mogu indicirati, ali tu ima metodoloških problema i te komparacije nisu najsretnije rješenje, stoga se takve informacije trebaju uzeti s rezervom. Pitanje je kako je uopće procijenjen BDP, je li negdje podcijenjen, a drugdje precijenjen... Kod nas je stanovništvo bilo debelo podzaduženo i visoke stope rasta zaduživa
nja nešto su sasvim normalno i tipično za ovakve male tranzicijske zemlje u razvoju. Mi smo tek počeli dosezati standarde razvijenih zemalja i te će stope rasta kredita biti, uvjetno rečeno, još nekoliko godina relativno visoke, a onda će se, malo-pomalo, snižavati, jer je logično da i ne mogu rasti do beskonačnosti.Miljenović veli da se ekonomija kod nas razvija, dohoci rastu, a ljudi imaju nezadovoljenih potreba. Dok raste potražnja, rast će i krediti, konstatira glavni ekonomist Zagrebačke banke te istič
e:— Velik dio zaduženosti otpada na kredite za rješavanje stambenih pitanja, a on je adekvatno osiguran hipotekama, a slično je i s automobilskim zajmovima koji su također dobro osigurani. Banke su te koje moraju strogo i razborito procjenjivati rizik. Sve dok bude zdrave potražnje, bit će i kredita.
Sanja STAPIĆ