Novi list: 16. 07. 2002.

RAČAN U TIŠINI POČINJE KONZULTACIJE OKO NOVIH MINISTARA

Reforma Vlade svela se na zamjenu trojice iz HSLS-a

Po svemu sudeći, neće biti ništa čak ni od promjena u najbližoj Račanovoj okolini: neće se ukidati dužnosti triju potpredsjednika Vlade

Piše: Branko PODGORNIK

ZAGREB – Ivica Račan ovog je tjedna u tišini počeo voditi konzultacije o sastavu nove vlade koja bi trebala biti uobličena najkasnije za desetak dana. Budući premijer neće imati puno posla, jer je propao i odgođen njegov posljednji i najradikalniji prijedlog za rekonstrukciju vlade, treći po redu otkako je početkom 2000. godine ušao u Banske dvore. Preostaje mu samo popuniti mjesta koja su napustila trojica članova iz HSLS-a.

Po svemu sudeći, neće biti ništa čak ni od promjena u najbližoj Račanovoj okolini: neće se ukidati dužnosti triju potpredsjednika Vlade, pa će Željka Antunović, Goran Granić i Slavko Linić najvjerojatnije zadržati sadašnje položaje. U Račanovom užem kabinetu može se ukinuti jedino mjesto koje je zauzimao Dražen Budiša, tako da dužnost zamjenika premijera obavlja netko drugi. No, trebat će naći barem dvoje novih ljudi za Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, te za Ministarstvo gospodarstva – umjesto Marija Kovača i Hrvoja Vojkovića.

Radikalna rekonstrukcija odbijena

»Projekt 107« – koji podrazumijeva reformu Vlade, a od svih članova Vlade vidjeli su ga samo Ivica Račan i Goran Granić, koji su ga i naručili – ostat će mrtvo slovo na papiru dok god u Banske dvore ne dođe neka nova ekipa. Račan je najavio da će aktualna ekipa nastojati do kraja mandata ozakoniti tu reformu Vlade, ali je pitanje ima li smisla ući u takav projekt bez suradnje s današnjom opozicijom koja bi nakon izbora mogla doći na vlast i morala provoditi taj projekt.

Radikalnu rekonstrukciju vlade odbili su svi Račanovi stari i novi politički partneri, svaki zbog svojih razloga. HSS Zlatka Tomčića dao je za to najlogičnije objašnjenje: u ovom trenutku rekonstrukcija vlade, koja je vrlo težak i složen posao, omela bi njene članove u najvažnijem poslu: ostvarivanju desetak Vladinih projekata. Međutim, činjenica je da je »nova« vlada već srezala dio prijašnjih reformskih ciljeva. Neke stvari, kao što su reforma radnog zakonodavstva, već su se nasukale na otpor javnosti i koalicijskih partnera. Koja će sljedeća stvar biti stavljena u ladicu?

Ne može se osporiti da su se Račanovi partneri usprotivili smanjivanju broja ministarstva s 19 na 12, zato što su se pobojali da za sve njih u novoj-staroj vladi neće biti dovoljno mjesta. To se posebno odnosi na predstavnike malih stranaka. No, dio javnosti bio je iznenađen time što su jednu od ključnih uloga u pokopavanju Račanove zamisli o reformi Vlade odigrali upravo neki njeni članovi iz SDP-a, koji su u kuloarima zaprijetili pobunom u stranci ako ostanu bez dužnosti.

Bez koalicijskog ugovora

Dok se čeka na sastavljanje »nove« vlade, neizvjesna je još samo forma novog sporazuma kojeg će u Hrvatskom saboru uskoro morati potpisati najmanje 84 zastupnika radi potpore Račanovoj ekipi. Nakon odlaska HSLS-a, vladajuća koalicija u nekadašnjem smislu više ne postoji, a preostale četiri članice dogovorile su se da neće pisati novi koalicijski ugovor. Novi je moguć samo prije novih izbora, ili poslije njih.

Stari koalicijski ugovor ne može dobiti aneks već i zato što saborski Klub nezavisnih liberala, kojeg predstavlja Jozo Radoš, ne postoji kao stranka, već samo kao »nezavisna« parlamentarna frakcija. Osim toga, novi sporazum morat će se oblikovati u Saboru i zato što nema drugog načina za uključivanje nestranačkih pojedinaca ili stranačkih disidenata. Predstojeći »saborski ugovor« o vladi i njezinim ciljevima bit će istodobno i forma kojom će se prikriti činjenica da »nova« vlada – iako je podržava daleko više stranaka nego dosad (najmanje sedam) – faktično ima slabiju potporu nego ikada poslije 3. siječnja 2000.