Vjesnik: 26. 07. 2002.

Suđenje Miloševiću za zločine u Hrvatskoj i BiH od 30. rujna

Tužiteljski dio postupka treba završiti do 16. svibnja 2003. / Tužitelj Nice dokazivat će Miloševićevu odgovornost za progon i deportaciju najmanje 170.000 Hrvata i drugih nesrba, te za pokolje na Ovčari, u Škabrnji, Voćinu, napad na Dubrovnik...

HAAG, 25. srpnja - Haaško tužiteljstvo započet će 30. rujna izvoditi dokaze u hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, objavio je u četvrtak u Haagu odluku sudskog vijeća u predmetu »Milošević« predsjednik Richard May.

Sudac May, na sjednici posvećenoj hrvatskom i bosanskom dijelu suđenja, rekao je kako na temelju najave tužiteljstva da će u tom dijelu postupka izvesti 275 svjedoka uživo, proizlazi da bi tužiteljski dokazni postupak trajao još iduće dvije ili dvije i pol godine što nije u skladu s idejom pravičnog suđenja. Stoga je sudsko vijeće u četvrtak objavilo odluku da tužiteljstvo može izvesti ukupno 177 svjedoka uživo, među kojima 71 za Hrvatsku, te da tužiteljski dio dokaznog postupka mora završiti do 16. svibnja 2003. Nakon toga slijedi Miloševićeva obrana.

»To je kazneni postupak i dokazi se moraju izvoditi u prihvatljivoj mjeri«, objasnio je May.

»Ako je ovdje jedino pitanje vremena... ako ovdje nije pitanje nikakvog suđenja ni prava ni pravde nego vremena, što se uopće bakćete s tim«, počeo je komentirati raspravu Milošević, no May ga je prekinuo riječima da ne može na taj način zloupotrebljavati suđenje. »Mislim da sam ja ovdje zloupotrijebljen, a naročito kad je riječ o tom suđenju kojeg ste se sjetili deset godina poslije događaja u Hrvatskoj«, uzvratio je Milošević.

Glavni tužitelj Geoffrey Nice najavio je da tužiteljstvo namjerava dokazivati Miloševićevu odgovornost za zločine u Hrvatskoj i BiH kao jedan predmet. Istaknuo je da će izvesti prvo dokaze za Hrvatsku slijedeći kronološku logiku. Do božićnih i novogodišnjih blagdana tužitelji namjeravaju izvesti oko 60 svjedoka i time pokriti veći dio hrvatskog dokaznog postupka.

Nice je za hrvatski dio postupka najavio, kao vrlo bitnog, stručnjaka za propagandu i psihijatra koji će govoriti o posljedicama silovanja.

Milošević je prigovorio vremenskim ograničenjima u suđenju u kojem do početka hrvatskog i bosanskog dijela postupka mora pročitati 90.000 stranica tužiteljskog materijala i pogledati 500 kaseta.

Sudac je to prihvatio pozivajući tužitelje da »učine više u filtriranju materijala«. Milošević je otvorio mogućnost da ga tužitelji zasipaju materijalima kako bi ga iscrpili, no taj prigovor May je odbacio.

Suđenje Miloševiću započelo je 12. veljače ove godine kosovskim dijelom dokaznog postupka. Milošević je optužen i za genocid u BiH te za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija i povrede ratnog prava i običaja u Hrvatskoj.

Tereti se za zločine, kako se navodi u optužnici, počinjene provedbom plana prisilnog izgona većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništa s otprilike trećine teritorija Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. radi pripajanja tih prostora novoj državi pod srpskom dominacijom. Progon je uključio »istrebljenje ili ubijanje stotina Hrvata i drugih nesrba«, zatočenje tisuća hrvatskih i drugih nesrpskih civila unutar Hrvatske i u logorima u Crnoj Gori, Srbiji i BiH te stvaranje nehumanih uvjeta života za stanovništvo na područjima Hrvatske pod srpskom kontrolom. Miloševića se tereti i za napade na niz gradova.

Tužiteljstvo navodi da je prognano najmanje 170.000 Hrvata i drugih nesrba, uključivši deportaciju u Srbiju barem 5000 stanovnika Iloka, 20.000 iz Vukovara i progon najmanje 2500 stanovnika Erduta na druga područja u Hrvatskoj. Među pojedinačnim pokoljima i ubojstvima za koje se Milošević tereti jesu Ovčara, Voćin, Škabrnja, Ćelije, Nadin, Dalj, Lovas, Erdut i napad granatama na Dubrovnik.

Tužiteljstvo je u predraspravnom podnesku najavilo da će dokazivati Miloševićevu odgovornost za zločine u Hrvatskoj i BiH nebrojenim tajnim snimkama njegovih razgovora s najbližim suradnicima, nizom tajnih dokumenata, ali i službenim odlukama institucija hrvatskih i bosanskih Srba, te svjedočenjem zasad neimenovanih političara. (H)

Marković: Milošević naredio preuzimanje novca iz carine za vojnu opremu

HAAG, 25. srpnja - Bivši načelnik službe državne sigurnosti Srbije Radomir Marković opisao je u četvrtak u Haagu kako je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević osobno naredio da se novcem savezne carine financira nabava vojne opreme za Srbiju. »Resor državne sigurnosti (RDB) bio je financiran iz proračuna i to nije bilo dovoljno«, rekao je na suđenju Miloševiću za zločine na Kosovu jedan od najvažnijih svjedoka tužiteljstva. Preostali novac osigurao je tadašnji šef savezne uprave carina Mihalj Kertes. Istaknuo je da bi »Milošević nazvao Kertesa i rekao mu što treba MUP«. Služba državne sigurnosti djelovala je u sastavu srbijanskog MUP-a, kao i služba javne sigurnosti, a tužiteljstvo je tereti da je s jugovojskom sudjelovala u zločinima na Kosovu. Tako je bila financirana i vojska, potvrdio je Marković navodeći kako se novac »u gotovini, u stranoj valuti« odnosio u zgradu MUP-a u Beogradu, a zatim u banku koja je bila pod kontrolom dugogodišnje Miloševićeve prijateljice. Iz te banke plaćana je oprema izvana. Tužitelj Geoffrey Nice uveo je kao dokaz i dvije Markovićeve izjave dane istražnim tijelima u Beogradu u protekle dvije godine. U njima je opisao kako su Milošević, Kertes i tadašnji ministar unutarnjih poslova Vlajko Stojiljković te potpredsjednik savezne vlade Nikola Šainović dogovarali nabavu helikoptera i raketa. Nabavljana je oprema iz Izraela, te iz Europe i Amerike. Za nabavu opreme iz Rusije posrednik je bio Borislav Milošević, brat optuženog. Marković je opisao i kako su Milošević i njegovi najbliži suradnici svakodnevno dobivali izvješća s oznakom državne tajne o stanju na Kosovu. (H)