Vjesnik: 27. 07. 2002.
Kad će predsjednik i premijer imenovati šefove tajnih službi?
Šefovi tajnih službi trebali su biti imenovani još krajem travnja / Kriju li se u pozadini oživljene »afere Kameleon« prijepori o kadrovima na čelu obavještajne zajednice? / Je li Jozo Radoš izgledan kandidat za predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost?
ZAGREB, 26. srpnja - Izglasa li Sabor povjerenje novoj Račanovoj vladi, predsjednik Stjepan Mesićem i premijer morat će ispuniti važnu, odgođenu obvezu - imenovanje šefova tajnih službi.
Nakon prihvaćanja Zakona o nacionalnoj sigurnosti, kojim su obavještajno-sigurnosne službe reducirane na dvije Vladine agencije - Obavještajnu agenciju (OA, bivši HIS) i Protuobavještajnu agenciju (POA, bivši SZUP), te Vojnosigurnosnu agenciju (VSA, bivši SIS) u ovlasti Ministarstva obrane, predsjednik Mesić je potpisao imenovanje triju čelnika tih agencija - Damira Lončarića za šefa OA-e, Franje Tureka za šefa POA-e, te stožernog brigadira Gordana Čačića na čelu VSA.
Uoči krize sad bivše Račanove vlade, premijer je kazao da se ne slaže s tim prijedlozima i da će pričekati s potpisom.
Novi su šefovi obavještajno-sigurnosnih službi, prema zakonu, trebali biti imenovani do kraja travnja.
Predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u ostavci Đurđa Adlešić više je puta upozorila kako zakonom nije predviđeno da na čelu tajnih službi mogu biti vršitelji dužnosti, što je trenutačno slučaj, dok se predsjednik i premijer ne usuglase.
Đurđa Adlešić je takvo stanje ocijenila kao kršenje zakona. Iz kuloara se može čuti da bi se na Ustavnom sudu uskoro mogao naći i zahtjev za ispitivanjem ustavnosti pozicije v. d. na čelu tajnih službi.
Od promjene vlasti početkom 2000. godine, tajne su službe kamen spoticanja između predsjednika, premijera i sad bivših koalicijskih partnera HSLS-ovaca.
Priklanjanjem Đurđe Adlešić Draženu Budiši, neki su mediji aktualizirali obavještajnu »aferu Kameleon«. Tako se, među ostalim, tvrdilo da je Đurđa Adlešić odgovorna za opstruiranje istrage o »Kameleonu«.
Iščitavanje pozadine oživljavanja »afere Kameleon« bi, prema nekim analitičarima, moglo odgovoriti na pitanje zašto dosad nisu usuglašena mišljenja o novim čelnicima tajnih službi.
Krugovi bliski Đurđi Adlešić smatraju da su »aferu Kameleon« podgrijali Franjo Turek, v. d. ravnatelja OA-e, i Mladen Ružman, v. d. pomoćnika ministra obrane za VSA. Ti krugovi smatraju da se Turek sveti Đurđi Adlešić jer je tražila da se ispita njegova uloga operativca SZUP-a u Gospiću 1991. Za Ružmana pak kažu da je kao kadar HSLS-a postao pomoćnik ministra, a u novim raslojavanjima u toj stranci odmetnuo se od Budiše da bi zadržao kakvu-takvu funkciju i napakostio Budišinim istomišljenicima.
Zanimljivo je da su i Turek i Ružman, kao i Davor Bišćan, načelnik SIS-a u MORH-u, kadrovi HSLS-a u obavještajnoj zajednici.
Sudbina Davora Bišćana u kadrovskoj križaljci obavještajne zajednice, koju trebaju dovršiti Mesić i Račan, možda je najneizvjesnija. Poznato je da je on dobar prijatelj Joze Radoša, kojeg predsjednik Mesić više ne želi za ministra obrane, a prema kuloarima, ni za Bišćana nije predvidio neko ozbiljnije mjesto u tajnim službama.
Kako je Jozo Radoš sa svojim Klubom nezavisnih liberala ostao članom vladajuće koalicije, neki smatraju da bi on od Đurđe Adlešić trebao preuzeti mjesto predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. No ni to se rješenje, kako doznajemo iz krugova bliskih Pantovčaku, Mesiću ne bi svidjelo.
Kako doznajemo, važnu ulogu u rješavanju tih kadrovskih križaljki trebao bi odigrati potpredsjednik stare vlade Goran Granić, koji je i dosad premijeru Račanu bio najveći pouzdanik za područje tajnih službi.
Željko Peratović