Novi list: 31. 07. 2002.

»COPY PASTE« PROGRAM

Piše: Gabrijela Galić

Nova Vlada startala je s programom stare Vlade. Programom, koji bi se mogao nazvati »svevremenski«. A svevremenska pojava je i izostanak vremenskog roka i detaljnog plana provedbi strateških ciljeva. To će nam Vlada, kao i do sada, ponuditi naknadno. Kako tvrdi, izradit će precizan vremenski plan. Pa će, valjda, u izbornoj godini zbiti sve što u tri godine mandata nije uspjela odraditi.

Što nova Vlada Ivice Račana može ponuditi građanima u zadnjoj godini svog mandata? Ništa novo, ništa senzacionalno. Jedini »veliki« iskorak su promijenjene stope rasta. Hoće li biti i realizirane, kao i ostatak programa, tek ćemo vidjeti. No, umjesto predviđenog rasta od 3,5 posto u tekućoj godini, Banski dvori nam obećavaju rast od 4,2 posto. Umjesto planiranog rasta bruto domaćeg proizvoda u 2003. godini od 4 posto, obećava nam se petpostotni rast. Istovremeno, strani analitičari za narednu godinu Hrvatskoj predviđaju rast od 3,6 do najviše 4 posto.

Vlada vladala po inerciji

Ostatak programskih prioriteta Vlade do konca 2003. godine, nebrojeno smo puta vidjeli. Proteklih nekoliko godina javnosti su prezentirani deseci programa, prioriteta, prioritetnih zadataka, osnovnih polazišta, strateških ciljeva i strategija. O njima se neko vrijeme pričalo i pisalo, onda bi pali u zaborav. Vlada je vladala po inerciji, improvizirajući od trenutka do trenutka. Pitanje je hoće li tako nastaviti i ususret izborima.

Svi nerealizirani ciljevi skupljeni su u još jedan dokument. Oko njega se, očito, nije bilo teško dogovoriti pa je sedam stranica programa nove-stare Vlade sačinjeno po sistemu »copy-paste«. Sva sreća da su Banski dvori kompjuterizirani, pa su se iz starih dokumenata bez pretjerano zamornog rada mogao sačiniti jedan posve novi.

Uz već poznate »konkretne strateške razvojne projekte«, poput izgradnje autoceste Zagreb-Split i drugih ulaganja u infrastrukturu, aktivne politike zapošljavanja, poticanja razvoja turizma, kao i programa društveno poticane stanogradnje, nova nam Račanova ekipa prezentira i 23 svoja programska prioriteta. Nastavit će se reforma sustava obrazovanja i znanosti, zdravstva, državne uprave, poljoprivrede, pravosudnog, obrambenog i mirovinskog sustava, financijska konsolidacija javnog sektora. Planiraju se porezne olakšice, jačanje fiskale politike i rat protiv sive ekonomije. Vlada će nam predstaviti i konkretne zakonske projekte i mjere kojima bi se siva ekonomija trebala suzbiti. Sva sreća da je narod ove zemlje razvio sposobnost brzog zaboravljanja, ili zanemarivanja starih obećanja. Sve konkretne mjere u ratu sa sivom ekonomijom, već su trebale biti poznate. Prema rokovima što ih Vlada jednom sebi zadala, rok je istekao prije no što je staru Vladu načela kriza.

Ponovno »protiv kriminala u pretvorbi«

Kao jedan od ciljeva ponovo se pojavljuje »djelovanje protiv kriminala u pretvorbi«. Pa kad već u zadnje dvije i pol godine, vlast na tom polju gotovo ništa nije napravila, a tvrdila je da hoće, napravit će u zadnjoj godini mandata. Uporedit će imovinsko stanje obveznika prije procesa pretvorbe s današnjim. Ukoliko se ukupni porezi koje je obveznik platio u tom razdoblju ne poklapaju s porezima koje je bio dužan platiti s obzirom na razliku u imovinskom stanju, razrezat će mu se kazneni porez. A da sve ne bi prošlo »lišo«, intezivirat će se progon počinitelja kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji. Stara novost je uvođenje imovinskih kartica. Ponovo se rađa i ideja uvođenja nacionalne mirovine, poznate kao i nulti stup mirovinskog sustava. Ova se ideja pojavljuje kada god se nešto loše umirovljenicima sprema. Koncem godine, naime, obustavlja se isplata dodataka na mirovine temeljem »malog« mirovinskog zakona. No, Vlada svojim programom poručuje kako će osigurati rješenja koja će spriječiti smanjenje mirovina nakon ukidanja dodatka od 100 kuna i šest posto.

Nakon što je pod pritiskom interesnih grupacija, Vlada odustala od mini porezne reforme (koja je trebala startati od srpnja) kojom se osnovica za plaćanje doprinosa trebala uvesti na sve oblike rada, taj je zadatak unesen u obveze nove Vlade. Kroz proces prilagodbe i fleksibilizacije tržišta rada provest će se program reforme radnog zakonodavstva, status nezaposlenosti vezat će se uz imovinu, prihod i količinu poslova, povećat će se neoporezivi dio dohotka, uvesti nove porezne olakšice....

Nova Vlada startala je s programom stare Vlade. Programom, koji bi se mogao nazvati »svevremenski«. A svevremenska pojava je i izostanak vremenskog roka i detaljnog plana provedbi strateških ciljeva. To će nam Vlada, kao i do sada, ponuditi naknadno. Kako tvrdi, izradit će precizan vremenski plan. Pa će, valjda, u izbornoj godini zbiti sve što u tri godine mandata nije uspjela odraditi.