Večernji list: 01. 08. 2002
.ZBOG KAZNENOG DJELA RATNOG ZLOČINA, KARLOVAČKI ŽUPANIJSKI SUD PRESUDIO
Fikretu Abdiću 20 godina zatvora
Abdić je osuđen po starom Kaznenom zakonu i dobio je maksimalnu kaznu, a takva je kazna novim zakonom povećana na 40 godina
KARLOVAC - Sudsko vijeće Županijskoga suda u Karlovcu, pod predsjedanjem sutkinje Jasminke Jerinić-Mušnjak, jučer je zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, suprotno Ženevskoj konvenciji, osudilo Fikreta Abdića Babu na kaznu zatvora od 20 godina.
U obrazloženju presude predsjednica sudskog vijeća rekla je da je za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva Abdiću izrečena zatvorska kazna od 20 godina, a za kazneno djelo protiv ratnih zarobljenika 15 godina, što je pretvoreno u jedinstvenu kaznu od 20 godina. To je najveća predviđena kazna za ratni zločin prema starom Kaznenom zakonu. U ovom slučaju primijenjen je Kazneni zakon iz vremena sukoba kojemu je Fikret Abdić bio na čelu. Po sadašnjem zakonu, maksimalna j
e kazna 40 godina zatvora.Tijekom sudskog postupka koji je trajao godinu dana i u kojem je saslušano 60-ak svjedoka te uvidom u dokumentaciju kojom su raspolagali Crveni križ, UN i međunarodne humanitarne organizacije neosporno je utvrđena Abdićeva krivnja. On je, suprotno Ustavu BiH, osnovao AP Zapadnu Bosnu, a nakon toga paravojne formacije, te donio odluke o osnivanju sabirnih logora u koje je zatvarao svoje političke protivnike, odnosno članove SDA i njihove obitelji. Po naređenju Fikreta Abdića ljudi
su nasilno mobilizirani, ali su morali potpisati izjavu o dobrovoljnom pristupanju jedinicama AP-a. Oni koji to nisu željeli učiniti završavali su u logorima, u kojima se neljudski i brutalno postupalo s civilnim i vojnim zarobljenicima. U nekoliko "prihvatnih" centara bili su ljudi u dobi od 10 do 75 godina. Mnogi od njih podvrgnuti su prisilnom radu, a bili su upotrijebljeni i kao živi štit u borbi s jedinicama 5. korpusa Armije BiH. Zbog fizičkog i psihičkog maltretiranja, batina i mučenja, u logoru su umrla trojica civila, a nakon smrti nije obavljena obdukcija kojom bi se utvrdio uzrok smrti. Nekoliko je osoba preminulo od posljedica batina i maltretiranja nakon izlaska iz logora. Kaznena djela koja se stavljaju na teret Fikretu Abdiću suprotna su Kaznenom zakonu RH i Ženevskoj konvenciji.- Osuđenik je u obrani izjavio da je AP Zapadna Bosna svetinja i put - konstatirala je sutkinja Jasminka Jerinić-Mušnjak - i ni u jednom trenutku nije izrekao žaljenje zbog svega što se događalo u logorima koje je osnovao i kojima je zapovijedao. Iako su ga humanitarne organizacije, UN i Crveni križ pismeno upozoravali na stanje u logorima, Abdić nije ništa učinio da se to promijeni. Zatvorska kazna od 20 godina izrečena je i zbog generalne prevencije, jer je takv
o ponašanje suprotno humanitarnom pravu, Kaznenom zakonu RH i Ženevskoj konvenciji - rekla je među ostalim u obrazloženju presude sutkinja Jerinić-Mušnjak.Optužnicu za ratni zločin protiv Fikreta Abdića Babe podignulo je Kantonalno tužiteljstvo u Bihaću, a suđeno mu je u Hrvatskoj jer je njezin državljanin.
Tomo Vičić
REAKCIJE GRAĐANA I POLITIČARA U BiH:
Za SDA kazna - preblagaBIHAĆ - Brojni pristaše Fikreta Abdića u Cazinskoj krajini ostali su šokirani presudom od 20 godina. Mnogi su jučer išli u Karlovac kako bi svog Babu na rukama iznijeli iz sudnice. Bili su uvjereni u oslobađajuću presudu, ali su doživjeli veliko razočaranje. Abdićevi sljedbenici okupili su se i u Maljevcu, mjestu blizu državne granice, kako bi proslavili Babin povratak.
S druge je strane velik broj stanovnika ovog kraja likovao nakon presude. Naime, u Bihaću, Cazinu i Velikoj Kladuši, gradovima zapadne Bosne u kojima su Bošnjaci međusobno ratovali, do danas je ostala snažna podjela na abdićevce i korpusaše.
- Očito je da se politika duboko uvukla u cijeli slučaj. Problem je zapravo to što se Fikret Abdić kandidirao za predsjedničke izbore i njegovi protivnici shvatili su da bi on mogao pobijediti - prva je reakcija glasnogovornika DNZ-a Admila Mulalića. - No, idemo dalje, vodit ćemo borbu za gospodarski prosperitet države a protiv gladi koja sada vlada u BiH. U tom projektu ostat će i Abdić, koji će do pravomoćne presude predsjedničku kampanju voditi iz zatvora.
U taborima drugih dviju jakih bošnjačkih stranaka, u SDA i Stranci za BiH, raspoloženje je bilo posve drukčije.
- Dvadeset godina je malo za ono što je učinio. Naime, nema dovoljno jake i objektivne kazne koja bi mogla pokriti zločine koje je Abdić napravio. Ipak, moram priznati da je Sud u Karlovcu imao hrabrosti izreći i ovakvu kaznu - kazala je dopredsjednica SDA Suada Palavrić.
U SDP-u i HDZ-u nisu htjeli komentirati presudu dok ne utvrde prema kojim je točkama optužnice Abdić osuđen na takvu kaznu.
R. Bubalo, E. Medunjanin
IZ PROFILA: FIK
RET ABDIĆ BABO: Od spasitelja do mučiteljaOd graditelja i spasitelja Cazinske krajine, od gospodarskog kriminala do ratnog zločina, sudačkih stolaca Bihaća i Karlovca, od potencijalne žrtve atentatora do potpisnika naloga likvidatorima do izbornog kandidata... U desecima novinskih napisa o biografiji Fikreta Abdića kontroverza je najčvršći oslonac Babina burnog životopisa u posljednjih 15 godina.
U žarište medijskih i političkih zbivanja Abdić je došao u drugoj polovici osamdesetih kad je pukla afera "Agrokomerc". Bila je to jedna od najvećih afera u bivšoj državi. Dok mu je sud sudio kao kriminalcu, narod Cazinske krajine slavio ga je kao heroja i vođu. U turbulentnim vremenima prijelaska u višestranačje na izbornoj listi SDA osvojio je više glas
ova čak i od Alije Izetbegovića.Samoproglašenjem Autonomne pokrajine Zapadna Bosna na području Cazinske krajine bošnjački je korpus uvučen u rat Abdićevih pristaša i Petog korpusa Armije BiH. Nastojeći sačuvati svoj teritorij, šurovao je sa svima, susrevši se u Bijeljini s Biljanom Plavšić i Arkanom nakon pokolja nad tamošnjim Bošnjacima. Spominjan je i kao tajna spona Miloševića i Tuđmana, koji mu je kao osobi od posebna interesa dao hrvatsku domovnicu i putovnicu.
Istodobno, za opskrbu tzv. SAO Krajine Babin je teritorij bio žila kucavica. Iluziju o minidržavici pomela je 1995. godine "Oluja", a kontroverzni se Babo skrasio u Volovskom, gdje je s prekidima i živio od 1982. godine. Okružen tjelesnim čuvarima i u blindiranu "mercedesu", svraćao je pozornost Riječana. Ali, i atentatora, ali su pokušaj njegove likvidacije iznad Preluka osujetili policajci. Abdić je tvrdio da je atentat smišljen u Sarajevu. Čovjeka koji je sebe predstavljao kao dobrotvora i mirotvorca kao zločinca su prokazala izvješća posebnog izaslanika generalnog tajnika UN-a Tadeusza Mazowieckog 1994. godine. Sabirne centre na Babinu teritoriju opisao je kao nehumane, ističući okrutnost prema logorašima te napade na civilne ciljeve i zaustavljanje humanitarnih konvoja.
Dušan Miljuš