Novi list: 02. 08. 2002.

ODLUČNOST NOVE VLADE NA JESEN ĆE STANJITI KUĆNE BUDŽETE U HRVATSKOJ

Osim struje i plina, skuplje i participacije za liječenje

ZAGREB – Premijer Ivica Račan najavio je ovih dana da će njegova druga Vlada najprije povući najteže poteze. Tako će nova ekipa u Banskim dvorima već ovoga ljeta u svoj jednoipolgodišnji mandat krenuti s najnepopularnijim mjerama koje je bivša ekipa odgađala više od dvije godine, strahujući od negativnih reakcija javnosti. Posljedice novog pristupa osjetit će na svom kućnom bužetu već početkom jeseni svi građani Hrvatske.

Jedan od prvih poteza nove Vlade bit će odobravanje poskupljenja struje i plina HEP-u i INA-i. Uz struju i plin građani će ubuduće skuplje plaćati i participacije za zdravstvene usluge i lijekove. Struja i plin poskupjet će za kućanstva i do 15 posto, a nova cijena počet će se primjenjivati baš u onom razdoblju godine kad kućanstva, radi grijanja, najviše troše te energente. Rijetki su oni koje će utješiti procjena stručnjaka da ni nakon tog poskupljenja neće kupovati plin po tržišnim cijenama, jer bi realne cijene bile dosegnute tek uz poskupljenje od oko 25 posto.

Svjesna toga kako će većina ljudi reagirati na poskupljenje plina i struje bivša Vlada je posljednjih godinu dana stalno odgađala najavljivano poskupljenje, unatoč upozorenjima iz INA-e da je ta tvrtka zbog netržišnih cijena plina samo u dvije godine izgubila milijardu i pol kuna. Suglasnost za nove cijene struje i plina nisu željela potpisati ni dva bivša ministra gospodarstva Goranko Fižulić i Hrvoje Vojković.

Poskupljenje participacije u zdravstvu Vlada je u svom novom programu istaknula kao sastavni dio zdravstvene reforme. Taj dodatni udar na džep građana vjerojatno je posljedica slabog punjenja zdravstvenog fonda koji bi odavno bankrotirao bez intervencija iz državnog proračuna. Najavljena poskupljenja najteže će kao i dosad pasti umirovljenicima koji će od početka sljedeće godine ostati bez dodatka od sto kuna i šest posto od osnove mirovine.

Negodovanje će vjerojatno izazavati i Vladino ustrajanje na preustroju Hrvatske vojske. Iako je Ministarstvo obrane u sklopu reforme odgađalo smanjenje broja zaposlenih, ako je vjerovati najnovijoj odlučnosti premijera Račana, sljedećih mjeseci, a najviše za godinu dana, to bi ministarstvo trebalo smanjiti broj zaposlenih za oko 12 tisuća.

Uza sve to, novu Vladu čeka i uvođenje doprinosa na honorarni rad, što stara Vlada nije uspjela nametnuti, iako je te prihode ukalkulirala u ovogodišnji proračun. Poskupljenje honorarnog rada za poslodavce uzrokovat će smanjenje broja onih koji su tako zarađivali svoj dohodak ili će smanjiti njihove plaće.

J. MARIĆ