Vjesnik: 03. 08. 2002.

U statistici živimo bolje, a stvarno?

Prema sindikalnoj košarici, četveročlanoj obitelji u srpnju je trebalo 160 kuna manje nego u ožujku / Ali, u košarici nema podataka o održavanju automobila, kreditu za stan, kupnji ili popravku aparata, ljetovanju... / Što nakon rujanskog poskupljenja struje i plina?

ZAGREB, 2. kolovoza - Prema računici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), troškovi života u Hrvatskoj u posljednja tri, četiri mjeseca pali su približno tri posto u odnosu na početak godine. Taj se trend nastavlja i posljednjim podacima o troškovima života četveročlane obitelji u srpnju. Košarica koju su za prošli mjesec izradili u SSSH-u »teška« je 5060 kuna, odnosno devet kuna manje od procijenjene potrošnje za lipanj. Ukupno, u SSSH-u su procijenili da četveročlanoj obitelji za podmirenje životnih troškova danas u odnosu na ožujak treba oko 160 kuna manje.

Sličan trend pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku, iako statistika u posljednja dva mjeseca, umjesto pada troškova, bilježi stagnaciju, ili rast koji je manji od jedan posto.

Zasad nema službenih podataka o kretanju srpanjskih plaća u odnosu na lipanj, no procjene kažu da one nisu pale i da je prosječna plaća u srpnju također iznosila oko 3800 kuna. Naime, prosječna je plaća u ovo doba godine obično nešto viša nego u zimskim mjesecima, jer turistička sezona sa sobom nosi i veći broj zaposlenih. To znači da bi ukupna socijalna situacija trebala biti bolja.

No, budući da u potrošačke sindikalne košarice ne ulazi ništa osim osnovnih troškova, pitanje je može li se na temelju tih podataka doista izvući takav zaključak.

Sindikati, naime, u troškove četveročlane obitelji ne ubrajaju stavke održavanja automobila, kredita za kupnju automobila ili stana, odnosno kupnju ili popravak kućanskih aparata. U sindikalne košarice ne ubrajaju se ni troškovi koji nas posebno zanimaju u ljetnim mjesecima: novac za kulturne sadržaje, dnevne novine, knjige, poneku kavicu u kafiću ili ljetovanje, za koje je teško reći da su luksuz. Struktura troškova ne mijenja se već dugo: i dalje najviše trošimo na hranu (u srpnju su troškovi prehrane četveročlane obitelji procijenjeni na 1737 kuna), te na režije (1487 kuna). Obrazovanje i odijevanje na trećem su i četvrtom mjesetu, a u srpnju je četveročlana obitelj za njih morala izdvojiti nešto manje od 1200 kuna.

Kako je nedavno najavljeno poskupljenje struje i plina, nije teško zaključiti da bi trendovi koji odražavaju kretanje troškova života već u rujnu mogli okrenuti smjer, pogotovo što je riječ o energentima koji obično utječu i na rast cijene poljoprivrednih proizvoda te hrane općenito. Privremeno, to bi mogla ublažiti činjenica da su rujan i listopad mjeseci u kojima je broj zaposlenih zbog sezone i dalje veći nego tijekom zimskih mjeseci. Isto tako, Vlada najavljuje nove porezne olakšice za građane, kao što je povećanje neoporezivog dijela plaće.

Stoga za ocjene socijalne situacije u zemlji treba pričekati niže temperature. Tada bi, naime, na vidjelo mogli izbiti pravi rezultati politike zapošljavanja, činjenice da su plaće u javnom sektoru zamrznute do daljnjega, kao i učinak povećanja cijene energenata na sindikalnu košaricu.

Marijana Matković