Vjesnik: 07. 08. 2002.

Koalicija bi mogla razočarati i Kotromanovića

Staromodna i primitivna retorika govori da hrvatski političari i dalje ne žive u Europi. Niti je poznaju. Zato ih Europa jako plaši. Kad naša politička elita shvati da u Europi ne prolazi jeftina i nazadnjačka demagogija, Hrvatska će imati izgleda za EU

BRUNO LOPANDIĆ

Nekako u isto vrijeme kada je ministar za europske integracije Neven Mimica novinarima priopćio da Hrvatska mora hitno, do kraja godine, ispuniti političke uvjete Europske unije, jer će u suprotnome naš zahtjev za ulazak u punopravno članstvo otići u vjetar, Račanov je stranački kadar - potpomognut najjačim koalicijskim partnerom HSS-om - počeo uporno raditi na tome da se Hrvatskoj ta toliko željena integracija ne dogodi.

Saborska rasprava o novom ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina rezultirala je skandaloznim ispadom SDP-a. Prihvaćanje zakona ponovno je odgođeno, a Mato Arlović je, prijetnjom da će manjine staviti na stranačke liste, definitivno potvrdio da desnica u Hrvatskoj ne treba mnogo raditi. Posao će, u najboljoj maniri prošlih vremena, za nju odraditi Mato Arlović.

On se, naime, dosjetio da je te čudne i neposlušne manjine najbolje staviti na stranačku listu i tako ih disciplinirati. Podržao ga je, nažalost, i šef partije Račan. Zanima li ikoga u Saboru manjinsko pitanje? Prva loša poruka Europskoj uniji tako je već poslana.

SDP-ovsko manevriranje manjinskim pitanjem odavno je poznato i Talijanima. Arlović se, kada se pokrenula priča o istarskom Statutu, vrlo brzo složio sa HSS-om, koji je odmah upozorio na opasnost talijanske iredente.

Takva staromodna i primitivna retorika samo govori da hrvatski političari i dalje ne žive u Europi. Niti je poznaju. Zato ih Europa jako plaši. A oni pak sve ostale u zemlji plaše da će još otvoreno pitanje talijanske imovine u Hrvatskoj biti riješeno u korist »talijanskih porobljivača«. Gospoda u koaliciji će sigurno ustanoviti da se treba odlučno oduprijeti bilo kakvim zahtjevima za povrat imovine, čak ako se radi i o simboličnoj gesti ustupanja nekih objekata onim talijanskim izbjeglicama koji nisu mogli birati, nego im je imovina jednostavno oduzeta, bez prava na novčanu nadoknadu.

Bilo bi lijepo kad bi koalicijski genijalci shvatili da više ne živimo u XIX. stoljeću. I da horde divljih Talijana neće okupirati hrvatski teritorij. Ma što Stjepan Radić o tome napisao početkom prošlog stoljeća. Mi smo, naime, u XXI. No, nije tu kraj povampirenim vanjskim neprijateljima koje je Hrvatima ponovno otkrila koalicija. Zdravko Tomac upozorava, među ostalim, na nedostatak nacionalne komponente i na ponovnu opasnost od zapadnog Balkana. Svaki put kada se žele skupiti jeftini politikantski bodovi, netko kao strašilo iz ormara izvuče zapadni Balkan. I onda se, kao zamjena za činjenicu da Hrvatska još nije ispunila temeljne političke uvjete za EU, maše tim i takvim stranim silama koje žele Hrvatsku opet porobiti i vratiti je na Balkan. Kao da se, ponašanjem, od njega mnogo odmaklo.

Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić također je zabrinut zbog vanjskih neprijatelja. Zato misli da bi bilo najbolje Hrvatsku i dalje držati ekonomski zatvorenom i ponovno podržaviti gospodarstvo kako njena bogatstva ne bi razgrabili stranci.

Još neko vrijeme, veli Tomčić, trebamo imati državnu ekonomiju. Vjerojatno bi mnogima u koaliciji to odgovaralo, jer sjede u stotinama nadzornih odbora. Jedini je problem što tako ne funkcionira EU, u koji navodno želimo ući.

Priča o čuvanju nacionalnog bogatstva samo je jedan u nizu demagoških trikova političara odgajanih u komunizmu. Mađarska je u tranziciji rasprodala gotovo sve, dok je Slovenija svoju imovinu ljubomorno čuvala sve dosad. Rezultat je u obje zemlje isti - i Slovenija i Mađarska 2004. godine ulaze u EU. Tako »rasprodana« Mađarska i dalje se isto zove, zločesti EU joj nije dirao suverenitet. Samo joj je omogućio da ga dokazuje na najmoćnijem mjestu u Europi, u Bruxellesu.

Pred kraj pregovora, Bruxelles je rekao Slovencima da je s protekcionizmom u gospodarstvu sada dosta. Cijeli smisao EU-a je otvoreno tržište. Slovencima Bruxelles nije to morao ni spomenuti. Sami su shvatili da im zbog zatvorenosti gospodarstvo stagnira.Onoga trenutka kad hrvatska politička elita shvati da u EU ne prolazi jeftina i nazadnjačka demagogija, Hrvatska će imati izgleda za EU. Da bi uopće postala kandidatom za EU, zahtjev za punopravno članstvo mora imati težinu, a to se postiže - ispunjenjem uvjeta i provođenjem zakona. U protivnom, koalicija će razočarati i zamjenika vojvode Kotromanovića, koji je na Alki poželio da Hrvatska čim prije uđe u EU i NATO.