Vjesnik: 13. 08. 2002.
Poskupljenje struje i plina ugrozit će život pola milijuna umirovljenika
Oko 500.000 umirovljenika prima 1040 kuna. Kad plate režije, ostaje im 200, 300 kuna za hranu i lijekove, a kako će preživjeti s tim nakon poskupljenja, upozorava predsjednik Matice Lokmer / Matica traži da se mirovine isključivo usklađuju s porastom plaća
ZAGREB, 12. kolovoza - »Od Vlade tražimo da hitno utvrdi kriterije na temelju kojih će umirovljenicima s najnižim primanjima pomoći da prežive najavljena poskupljenja struje, plina i ostalih energenata. Ta poskupljenja neće biti samo udar na standard umirovljenika nego će izravno ugroziti njihovo zdravlje i život«, rekao je Vladimir Lokmer, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, na konferenciji za n
ovinare u ponedjeljak.Prosječna mirovina s dodatkom od 100 kuna i šest posto sada iznosi 1640 kuna. No, kad se od ukupnog broja umirovljenika oduzme 181.000 povlaštenih umirovljenika, onih s najvišom graničnom mirovinom i oko 80.000 onih s višim mirovinama
, otprilike 750.000 umirovljenika prima u prosjeku 1256 kuna mirovine, istaknuo je Lokmer.»Oko 500.000 umirovljenika od tih 750.000 prima prosječnu mirovinu od 1040 kuna. Kad podmire režije, tim umirovljenicima ostaje 200 do 300 kuna za prehranu i lijekove, pa se pitamo kako će preživjeti s tim novcem kad nastupe poskupljenja«, upozorio je predsjednik Matice.
Formula usklađivanja mirovina s polovicom stope rasta troškova života i plaća za umirovljenike nije prihvatljiva, naglasio je Lokmer. Kako je objasnio, usklađivanje isključivo s plaćama zajamčilo bi da mirovine neće zaostajati u odnosu na primanja zaposlenika.
Drugi je problem, istaknuo je Lokmer, što se mirovine usklađuju s porastom troškova života nekoliko mjeseci nakon povećanja troškova, a to onda nije povećanje mirovina nego pokriće onoga što su umirovljenici najmanje šest mjeseci ranije morali platiti. Matica umirovljenika upozorava i da način izračuna troškova života ne odražava stvarne troškove.
»Pri zadnjem usklađivanju mirovina pokazalo se da su troškovi života porasli 0,3 posto. Sličan postotak vjerojatno će se ponoviti i prilikom novog usklađivanja, a režijski troškovi u međuvremenu su porasli 20 do 25 posto. Zna se da na režije otpada najveći dio potrošnje umirovljenika, ali se troškovi u
prosječuju pa zbog stagniranja ili smanjenja cijena nekih roba i usluga koje ne ulaze u umirovljeničku potrošačku košaricu, proizlazi da su troškovi života manji od jedan posto«, rekao je Lokmer.O tome kako bi Vlada trebala pomoći i može li to biti slično kao što čini Grad Zagreb (dodjelom između 100 i 300 kuna pomoći umirovljenicima s mirovinom nižom od 1210 kuna), u Matici umirovljenika nisu precizirali, ali ističu da to mora uslijediti što prije.
Na pitanje što očekuju od najave da će Vlada u idućoj godini za mirovine izdvojiti dodatnih 700 milijuna kuna, Lokmer je odgovorio kako će Matica zahtijevati da se u mirovinu uključi dodatak od 100 kuna i šest posto.
»O tome je li 700 milijuna novac koji je potreban da bi se mirovine u 2003. redovno usklađivale s troškovima života i plaćom, ili je moguće i neko dodatno povišenje mirovina, ne možemo predviđati«, izjavio je Lokmer. Danas, dodao je, za isplatu tog dodatka više nije potrebno 1,75 milijardi kuna jer je u protekle četiri godine umrlo oko 100.000 umiro
vljenika, pa je moguće da će 700 milijuna kuna biti dostatno i za nešto više od usklađivanja.Marijana Matković