Vjesnik: 22. 08. 2002.

Država preuzima otplatu kredita Hrvatskih željeznica

Riječ je o 80 milijuna eura i 160 milijuna kuna, za što su izdana državna jamstva / HŽ-u suglasnost za novo zaduženje u iznosu od 600 milijuna kuna namijenjenih saniranju tekućeg poslovanja / Novi zakon o HŽ-u u rujnu ide u proceduru

ZAGREB, 21. kolovoza - Na koordinaciji Vlade u srijedu raspravljalo se o dugo pripremanom paketu odluka vezanih za otplatu zajmova Hrvatskih željeznica za koje je Vlada izdala državna jamstva.

Kako doznajemo od pomoćnika ministra pomorstva, prometa i veza zaduženog za željeznice Nikole Kancijana, riječ je o ukupnom iznosu od 80 milijuna eura, te 160 milijuna kuna.

»Hrvatske željeznice su zbog poteškoća u poslovanju u zadnje tri godine morale uzimati kredite, koji su davani uz državna jamstva. U svibnju ove godine HŽ je došao u poteškoće s likvidnošću i predloženo je da država, koja je i po zakonu obvezna financirati željezničku infrastrukturu, te nadoknaditi HŽ-u razliku u cijeni u putničkom prometu, preuzme otplatu kredita za koja je izdala spomenuta jamstva. Istodobno, kako bi HŽ mogao sanirati tekuće poslovanje, odnosno isplatiti plaće, dobavljače i platiti energente, predloženo je i da Vlada dade suglasnost i jamstvo HŽ-u za novo zaduženje u iznosu od 600 milijuna kuna kod dvije-tri domaće banke«, pojasnio je Kancijan.

Još jedna Vladi predložena odluka odnosi se na kredit koji je HŽ-u odobrila Eurofima, specijalizirana kuća za financiranje željezničkih vozila. Naime, Vlada je lani dala suglasnost HŽ-u da se kod Eurofime zaduži za 54 milijuna njemačkih maraka, odnosno oko 27 milijuna eura. Međutim, s obzirom na to da je Eurofima odobrila samo 10 milijuna eura, Vlada je trebala djelomično izmijeniti prethodnu odluku, odnosno suglasnost na zaduženje. Stoga je predloženo da se za razliku od oko 17 milijuna eura, nužnih za podmirenje obveza nastalih rekonstrukcijom lokomotiva i nabavom vagona, ide u zaduženje kod Deutsche Verkehrsbank AG.

Kako se neslužbeno doznaje, ovako predložene odluke bit će i prihvaćene na sjednici Vlade u četvrtak.

U rujnu bi u proceduru trebao krenuti i novi zakon o Hrvatskim željeznicama, koji se zasad u radnoj verziji, a ako sve bude išlo prema planu, zakon bi na Vladi trebao biti u listopadu. Naime, zakonski prijedlog treba, što će vrlo brzo biti učinjeno, dostaviti na očitovanje pojedinim ministarstvima. Zasad se zna samo da bi novi zakon trebao bitno drukčije postaviti željeznicu nego što je dosad bio slučaj, a trebao bi biti ponuđen i novi model financiranja neprofitabilnih lokalnih pruga.

U 2001. godini je udio željezničkog putničkog prijevoza u javnom putničkom prijevozu iznosio 35,3 posto, a u ukupnom teretnom prijevozu samo 19,3 posto. Iako to predstavlja lagano povećanje u odnosu na prethodnu godinu, prepreka bržem rastu udjela na prijevoznom tržištu je manjak kapaciteta. Stoga se do 2006. godine za prijevoz putnika planira kupiti 13 nagibnih i 12 klasičnih elektromotornih vlakova, zatim 1097 novih teretnih vagona te 51 niskopodni vagon za prijevoz kamiona.

U ovoj godini na HŽ-u su planirane investicije u iznosu od 2,286 milijardi kuna, od čega je u prvom tromjesečju ostvareno samo 81,6 milijuna kuna. Ni u 2001. godini nije realiziran planirani iznos investicija - investirano je samo 420 milijuna kuna ili 55,4 posto novca planiranog za tu svrhu, a uzrok tome je što nije bila izrađena sva potrebna investicijska dokumentacija.

HŽ je lani ostvario nešto veći prihod od planiranog, odnosno 2,553 milijarde umjesto 2,412 milijardi kuna. Od toga je prihod od prijevoza bio 737, a bilo je planirano 712 milijuna kuna. Prihod iz proračuna iznosio je 1,158 milijardi kuna (48 posto ukupnoga prihoda), što je 42 milijuna manje od planiranog.

Rashodi su pak značajno nadmašili prihode, dosegnuvši 3,152 milijuna kuna. Tako je lanjski gubitak HŽ-a dosegnuo 598 milijuna kuna ili 40,3 milijuna manje od planiranog. Jedan od najvažnijih uzroka gubitka, kažu na HŽ-u, je taj što je prihod iz proračuna u usporedbi sa 2000. godinom bio manji za 298 milijuna kuna.

Nives Matijević