Vjesnik: 26. 08. 2002.

Novo zahlađenje između Berlina i Washingtona zbog Johannesburga

George Bush odlučno odbacuje sve dogovore o svjetskoj zaštiti klime / Nijemci pak vjeruju da su ovogodišnje poplave posljedica globalnog zatopljenja za koje je kriv čovjek, a Amerikanci najviše

BERLIN, 25. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika) - Uoči sastanka na vrhu o Zemlji u Johannesburgu obnavlja se stara njemačko-američka svađa o zaštiti klime, ovaj put potaknuta i katastrofalnim poplavama u Njemačkoj. Njemačka se savezna vlada, naime, izjasnila za nove međunarodne sporazume o politici zaštite okoliša i o razvitku.

Njemačka ministrica za razvojnu pomoć Heidemarie Wieczorek Zeul izjavila je da bi se Europljani morali udružiti kako bi Sjedinjene Države »potaknuli na napredak u zaštiti klime«. S druge strane Atlantika, međutim, dolazi (kao i do sada) samo hladna fronta odbijanja prijedloga Njemačke i Europske unije.

Njemačka crveno-zelena vlada ovaj put ima još uvjerljivije argumente da Amerikance »potakne na napredak u zaštiti klime«.

Naime, ovo je ljeto mnogima u Njemačkoj i srednjoj Europi donijelo teške noćne more. Obilne kiše, poplave, odroni tla, blokirane ceste; u nevremenu je poginulo više desetaka ljudi. No, obilne kiše nisu padale samo u Europi. U posljednje vrijeme iz čitavog svijeta stizale su vijesti o nevremenu. Stoga sve više Nijemaca vjeruje da je riječ o posljedicama promjene klime, a ne uobičajenim klimatskim oscilacijama.

U to je uvjeren njemački ministar okoliša Jürgen Trittin (Zeleni), koji je tim povodom pokušao uvjeriti i one koji nisu prihvatili sporazum iz Kyota. Odjeka nije bilo. Istodobno Trittin (i njegovi Zeleni) više nikoga u Njemačkoj ne trebaju uvjeravati da vremenske neprilike signaliziraju da je nastupila kritična faza zagrijavanja atmosfere.

To dokazuju i međunarodna mjerenja temperature zraka i voda. Postoje istraživanja Instituta »Max Planck« u Hamburgu i drugih njemačkih i međunarodnih znanstvenih instituta. Svi su oni ustanovili da je temperatura zraka globalno porasla te shodno tomu i opasnost da će to povećanje energije izazvati dodatne promjene klime. Dolazit će do ekstremnih promjena vremena, kao primjerice jakih oborina i poplava s kojima se ovog ljeta suočila Njemačka.

Amerikanci unatoč svim pritiscima Europljana nisu pristupili dogovoru iz Kyota. Bush nije prihvatio europsko stajalište da se emitirana količina ugljičnog dioksida u atmosferu do 2012. godine smanji na 5,2 posto. Trittin je ustvrdio da će se dogovor iz Kyota »provoditi s Amerikancima i bez njih«. Najnoviji, pak, prijedlog ministrice Wieczorek Zeule o novim sporazumima o zaštiti klime nekim promatračima miriše na popuštanje Nijemaca.

No, u Berlinu nitko nema iluzija da će i to Washington prihvatiti. Uostalom, osobna »klima« između američkog konzervativca i njemačkog socijaldemokrata najhladnija je upravo na pitanjima - klime. Bush je, naime, tijekom susreta s Schröderom grubo odbacio njemačke i europske prijedloge. Naprosto zato jer bi, kako je obrazložio, smanjivanje emisije štetnih plinova podiglo troškove američke energetike i tako nanijelo štetu američkom gospodarstvu.

Branko Madunić