Večernji list: 19. 09. 2002.

VELIKO ISTRAŽIVANJE The Economista O FINANCIJAMA U SREDNJOJ EUROPI

Hrvatska najotvorenija rasprodaji banaka

Ugledni britanski tjednik The Economist proveo je opsežno istraživanje o financijskom sustavu u zemljama srednje Europe.

Završava desetljeće kaosa, rasprodaje državnog blaga i zapostavljene financijske discipline, što je omogućilo mnogim oportunistima da se nabrzinu obogate prijevarama, krađama, podmićivanjem i zloporabom banaka kao izvorom bezgraničnih kredita i praonicama novca. Iz kaosa se rađaju nove strukture, koje počinju sličiti na financijske sustave zapadne Europe, ocjenjuje Economist. Sve su tranzicijske zemlje upale u bankovnu krizu, ali su se različito suočavale s tim.

Češka je godinama zatvarala oči, mađarski reformisti reagirali su znatno brže, uočivši da bankama trebaju novi vlasnici, novi kapital i manadžment. Danas su gotovo sve uspješne banke u području u vlasništvu stranih banaka.

Economist ističe da je Slovenija, iako je godinama odbijala velike ulagače iz straha da će stranci pokupovati slovensku industriju, ipak prodala svoje dvije najveće banke. Hrvatska je bila najotvorenija među tranzicijskim zemljama: 90 posto njezinih banaka u stranom je vlasništvu. Hrvatska je, međutim, slabo prošla privatizacijom i privlačenjem izravnih investicija iz inozemstva. Poljska je u tom pogledu najuspješnija, privukavši 35 milijarda dolara u dvije godine, a ispred Hrvatske su sve druge tranzicijske zemlje.

Razlog slabom utršku je to što Hrvatska, za razliku od Mađarske, nije prodavala državne tvrtke onima koji su imali pravi novac. Hrvatska je, usto, na visokome 7. mjestu na ljestvici korumpiranosti.

Hrvatska je potrošila oko 22 posto bruto dohotka na spašavanje četiriju najvećih banaka, ali je 1998.-99. nastupila druga bankovna kriza odnijevši još pet posto nacionalnog dohotka. To što su banke u stranom vlasništvu ne jamči da će biti dobro vođene, upozorava The Economist, te iznosi slučaj Riječke banke, gdje je loše poslovanje trajalo godinama, ali Bayerische Landesbank nije to zapažala. No, neke zapadnoeuropske banke, poput austrijskih Erste Bank i Raiffeisen, pokazale su stvarnu predanost području, zapošljavajući ondje triput više ljudi nego u matičnoj zemlji.

List upozorava da su burze u tranzicijskim zemljama još slabe i nepostojane, te da tek sada financiranje malih i srednjih tvrtki dobiva pažnju kakvu zaslužuje. No najveće su promjene potrebne u ljudskim glavama, u shvaćanju i ponašanju.

LONDON Željko Toth