Vjesnik: 24. 09. 2002.

Optužnica uručena, Vlada neće izručiti generala Janka Bobetka Haagu

Vlada optužnicu smatra protuustavnom zbog ocjena o Domovinskom ratu, koji je bio opravdani obrambeni rat, te oslobodilačkim akcijama poput »Medačkog džepa« i »Oluje«/ Uspije li se pravnim sredstvima pobiti opravdanost optužnice protiv generala Bobetka, Račan očekuje da će se to odraziti i na već podignute optužnice te one koje bi tek mogle stići/ Onima koji traže odbijanje suradnje s Haagom Račan je poručio da »politička stihija i radikalizam neće donijeti sreću Hrvatskoj nego će joj direktno naštetiti«/ Vladi su već stigle »preporuke da surađuje s Haaškim sudom«, odnosno »upozorenja na posljedice i probleme koje nesuradnja može izazvati. No, Vlada je spremna na taj rizik«, tvrdi Račan

ZAGREB, 23. rujna - Vlada neće izručiti generala Janka Bobetka Haaškom sudu, jer je Vladin savjet za suradnju s Haaškim sudom, analizirajući optužnicu, ustanovio da neki njezini dijelovi nisu prihvatljivi, odnosno da se protive Ustavu.

Rekao je to premijer Ivica Račan u ponedjeljak nakon sastanka Savjeta, kojem je nazočio i predsjednik Republike Stjepan Mesić. Sastanak je sazvan nakon što je Thomas Osorio, voditelj Ureda Haaškog suda u Hrvatskoj, optužnicu te nalog za uhićenje i predaju generala Bobetka u ponedjeljak u 10.30 sati uručio Vladinu uredu za suradnju s Haaškim sudom.

Vlada i čelnici stranaka koalicijske vlasti, objasnio je Račan, neprihvatljivim smatraju ocjene koje su u optužnici iznesene o Domovinskom ratu, kao opravdanom obrambenom ratu, te oslobodilačkim akcijama poput »Medačkog džepa« i »Oluje«. Vlada će svoju ocjenu poslati i na dodatnu provjeru Ustavnom sudu, jedinoj hrvatskoj instituciji nadležnoj za provjeru ustavnosti. Stav Ustavnog suda očekuje se za sedam do osam dana. »No, ni jedna odluka neće biti donesena bez konzultacija sa Saborom«, naglasio je Račan.

Kao što je nakon objave optužnice na Internetu najavio Goran Granić, predsjednik Vladina savjeta i potpredsjednik Vlade, Vlada će u pravni spor s Haagom ući na temelju članka 3. Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom. U njemu je navedeno da će Hrvatska udovoljiti zahtjevima Suda ako su oni utemeljeni u Statutu i pravilima tog suda te ako nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom. Generala Bobetka se, naime, među ostalim optužuje i za planiranje akcije »Medački džep«, a Vlada smatra da je ta akcija bila legitimna oslobodilačka akcija u sklopu Domovinskog rata, u skladu s Ustavom i Zakonom o Oružanim snagama, čija je dužnost osloboditi okupirani teritorij.

»Hrvatska vlada je do sada, a bit će tako i ubuduće, branila borbu za neovisnost, vrijednosti Domovinskog rata i akcije koje su imale oslobodilački karakter. Te ćemo vrijednosti braniti na međunarodnom, ali i na unutarnjem planu«, naglasio je Račan. U toj obrani Vlada će se služiti ne samo pravnim nego i političkim te diplomatskim sredstvima o kojima Račan nije želio pobliže govoriti. No, rekao je da suđenje Miloševiću za agresiju na Hrvatsku mijenja poziciju Hrvatske pred međunarodnom zajednicom jer se više ne mora dokazivati da je Hrvatska bila izložena agresiji.

U toj je borbi, dodao je, važna »naša spremnost da se sami nosimo s ratnim zločinima koji su počinjeni, a moramo biti dovoljno samokritični i priznati da tu nismo dovoljno učinili«. Vlada će stoga uložiti dodatne napore u procesuiranju ratnih zločina pred hrvatskim pravosuđem, najavio je Račan koji smatra da Domovinski rat treba braniti i od onih koji su u njemu počinili zločine i od onih koji ih štite, jer to samo pomaže onima u svijetu koji u pitanje dovode cijeli Domovinski rat.

Uspije li se pravnim sredstvima pobiti opravdanost optužnice protiv generala Bobetka, Račan očekuje da će se to odraziti i na već podignute optužnice te one koje bi tek mogle stići. Tako je premijer odgovorio na pitanja vezana za optužnice protiv generala Rahima Ademija i Ante Gotovine. Neizravno je time odgovorio i na zahtjeve za raspisivanjem referenduma o suradnji s Haagom, odnosno izmjene Ustavnog zakona te prijedlog da se Vlada odmah, na isti način kao prema optužnici protiv generala Bobetka, postavi i prema optužnicama protiv ostalih hrvatskih generala.

Onima koji takve zahtjeve postavljaju Račan je poručio da »politička stihija i radikalizam neće donijeti sreću Hrvatskoj nego će joj direktno naštetiti«. Račan smatra kako je »važno da u borbi za obranu istine o hrvatskoj borbi za neovisnost Hrvatsku ne sunovratimo u sveopći sukob s međunarodnom zajednicom«.

Račan je također kazao da su iz međunarodne zajednice Vladi već stigle »preporuke da surađuje s Haaškim sudom«, odnosno »upozorenja na posljedice i probleme koje nesuradnja može izazvati«. No, »Vlada je spremna na taj rizik i važno je da se institucijama vlasti omogući da odgovorno obave svoj posao, odnosno da za njega snose odgovornost«, rekao je Račan.

Na kraju je upozorio da se Vlada mora baviti i drugim obvezama jer »život ide dalje«, pa će zbog toga u utorak premijer ići u Dugopolje gdje će sa županima i gradonačelnicima županija i gradova uzduž autoceste Zagreb-Split, dogovarati kako da se uz novu cestu otvore industrijske zone.

Diplomati: Vladini potezi racionalni i odgovorni

Iz krugova stranih diplomata u Zagrebu Vjesnik neslužbeno doznaje da europski diplomatski kor poteze hrvatske vlade ocjenjuje racionalnima i odgovornima. To je samo naoko u suprotnosti s Račanovom izjavom da je Vlada već primila upozorenja o problemima koje bi Hrvatska mogla imati zbog nesuradnje s Haaškim sudom.

Naime, prema riječima jednog europskog diplomata, na Haaški se sud može utjecati samo pravnim, a ne političkim pritiscima. Upravo zbog toga europski diplomati zahtjeve oporbe za raspisivanjem referenduma i uspostavom moratorija na suradnju s Haagom ocjenjuju kao skupljanje političkih bodova.

To znači da europska diplomacija nema ništa protiv poteza koje je Vlada dosad povlačila i koje je najavila, sve dok se za svoje stavove bori pravnim sredstvima i ne odbija a priori suradnju s Haagom.

Rizik sankcija: Hrvatska i Haag između SAD-a i EU-a

Iako je premijer Račan najavio čak i mogućnost sankcija zbog neizručenja generala Bobetka, neki pravnici i diplomati smatraju da sankcije UN-a, odnosno Vijeća sigurnosti, nisu neizbježne. Pritom se procjenjuje da je haaška optužnica protiv generala Bobetka dio veće igre, prije svega između Europske unije i SAD-a.

Naime, tvrdi se da ovakva optužnica protiv Bobetka - koja je ocijenjena kao politička - u ovom času odgovara SAD-u. Sjedinjene se Države upravo zbog mogućnosti takvih političkih optužnica protive izručenju svojih građana Stalnom međunarodnom kaznenom sudu koji je nedavno ustanovljen. SAD od drugih država traži da potpisom zajamče da neće izručivati američke građane tom sudu. Visoki hrvatski dužnosnici su već najavili da Hrvatska takav dokument neće potpisati, pa bi ovakva optužnica protiv Bobetka mogla biti dio pritisaka na Hrvatsku u tom smjeru, procjenjuju neki pravnici.

Inače, ne bi bilo prvi put da se Hrvatska našla u središtu bitke koju vode veliki. Na Hrvatskim se leđima, na primjer, mjesecima lomila i svađa EU-a sa SAD-om oko autorskih prava, odnosno problema koje su američki filmovi imali u Francuskoj. Zbog te svađe Hrvatska je, ni kriva ni dužna, morala na ulazak u WTO čekati dulje nego što je trebala.

Sanja Kapetanić i Dada Zečić