Vjesnik: 25. 09. 2002.

Tomac: »General Bobetko neće biti izručen«

Još prije dvije godine sam poručio da moramo haaškoj gospodi reći "dosta", pokušaju li izjednačiti žrtvu i agresora i Domovinski rat prikazati kao smišljeno, planirano etničko čišćenje. Nažalost, te su moje riječi dočekane »na nož« / Sankcije nećemo dobiti jer smo u pravu, ali poteškoća ćemo imati / Ova situacija je šansa da izađemo iz apatije i prestanemo sumnjati u vlastite snage, ali i šansa da se definitivno pokaže tko je tko na hrvatskoj političkoj sceni

ZAGREB, 24. rujna - O aktualnoj situaciji vezanoj za generala Janka Bobetka, o odluci hrvatske vlade da se optužnica vrati u Haag, o odnosima Hrvatske i Slovenije te o situaciji u najjačoj stranci vladajuće koalicije, razgovarali smo s prof. dr. Zdravkom Tomcem, članom SDP-a, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku.

• Kako komentirate optužnicu protiv generala Bobetka?

- Prije dvije godine, kad se pojavio »slučaj Stipetić«, na Dan domovinske zahvalnosti rekao sam u Vukovaru tri stvari. Prva je da Hrvatska radi veličine Domovinskog rata mora priznati i osuditi pojedinačne zločine koji su napravljeni u njemu. Drugo, da moramo u našem interesu surađivati s Haagom. I treće, da moramo haaškoj gospodi reći "dosta", pokušaju li izjednačiti žrtvu i agresora i pokušaju li Domovinski rat prikazati kao smišljeno, planirano etničko čišćenje.

Nisam to rekao slučajno jer sam znao da je u Vijeću sigurnosti praktički usvojena nova koncepcija Haaškoga suda, a to je da suđenje za konkretne zločine do kraja treba prepustiti domaćim sudovima, a da se on treba baviti »krupnim ribama«, odnosno da treba iz naroda u sukobu optužiti vojno i državno vodstvo ili pojedince iz vojnog i državnog vodstva.

Tad je rečeno da su svi krivi, da treba rasporediti krivnju, a brojem optuženika i visinom kazne napraviti razliku između onih koji su malo više od onih koji su malo manje krivi.

Velika je pogreška što je to moje upozorenje dočekano »na nož«. Doživio sam pravi politički i medijski linč te sam čak proglašen nacionalistom. Čak su moji kolege iz koalicije i iz stranke govorili da svojim istupima poništavam i rušim sve što je koalicija napravila. Danas sam tužan i volio bih da se ne događa upravo ono na što sam prije dvije godine upozoravao. Međutim, oni koji su me tad žestoko napadali danas zastupaju moj stav.

Dobro je da se, iako kasno, spoznaje da Hrvatska mora ustrajati na dvjema linijama. Prva je da moramo obraniti Domovinski rat kao oslobodilački, ali isto tako moramo skinuti mrlje s njega i suditi onima koji su zločine počinili. Tad ćemo biti vjerodostojni prema međunarodnoj zajednici i Haagu.

• Hoće li general Bobetko biti izručen Haagu?

- General Bobetko neće biti izručen Haagu, tu nema nikakve dvojbe.

• Zašto ste tako sigurni?

- Siguran sam, jer je to opće raspoloženje naroda i što je to sad i čvrst stav svih stranaka i Sabora. Postoji kritična masa koja nije postojala ranije i saznanja da imamo pravo ići u spor s Haagom, te da ne smijemo prihvatiti ono što je protiv naših nacionalnih interesa, što nije pravda nego izjednačavanje krivice. Nema te političke snage u Hrvatskoj koja bi mogla u ovoj situaciji nametnuti neki drugi stav.

• Vjerujete li da bi Hrvatska u slučaju neizručenja mogla dobiti sankcije?

- Mislim da sankcije nećemo dobiti jer smo u pravu. Vjerujem da je jasno i međunarodnoj zajednici da Hrvatska ide putem demokracije i stabilnosti i da nikom ne odgovara da se jedna demokratska država i narod koji želi u Europu i koji je prošao teško razdoblje, sad kažnjava i destabilizira. Sankcije bi značile destabilizaciju, ne samo Hrvatske, nego i cijele regije, jer bi se udarilo po najstabilnijoj zemlji u ovoj regiji. Teškoća ćemo, međutim, imati.

• Je li to izravan ulazak u sukob s Haaškim sudom?

- Ne sukob, to je spor s Haagom i njegovom politikom, ne samo u »slučaju Bobetko«. Ovaj slučaj je točka na i smišljene politike kojoj se nismo na vrijeme suprotstavili i zato smo došli u malo težu situaciju nego da smo to učinili prije dvije godine.

• Govori se i o novim optužnicama. Je li to udar Haaškog suda na Vladu?

- To pokazuje da ne možemo izbjeći »dan D« kad ćemo se morati politički suočiti i dati odgovor na pitanje kako zaustaviti politiku koja ide iz Haaga i dijela međunarodne zajednice čiji je on eksponent. Ta politika sustavno i planski želi izjednačiti krivicu te velikosrpsku agresiju i rat pretvoriti u sukob u kojem su svi krivi - netko više, netko manje. Još od 1995. ukazujem na to da se te tendencije ne smiju podcjenjivati, da se ne smije vjerovati da je Haag čista pravda i da je sve što dolazi iz međunarodne zajednice demokratsko, pravedno te da moramo znati kako ćemo obraniti svoje interese. Kao mala zemlja ne možemo promijeniti međunarodnu politiku, ali možemo mudro pronalaziti odgovore koji su ako ne već dobri, onda manje loši.

• Kako biste opisali trenutačnu situaciju u zemlji?

- Zadovoljan sam ponašanjem ljudi. Svakako da ne treba nikoga idealizirati jer svi pokušavaju uhvatiti neki poen za sebe. I neki ekstremizmi i oportunizmi u Hrvatskoj će se povući i prevladat će opća struja koja će iz ove krize povući poteze koji će biti u korist Hrvatske. To je šansa da izađemo iz apatije i prestanemo sumnjati u vlastite snage, ali i šansa da se definitivno pokaže tko je tko na političkoj sceni.

• Što se tiče odnosa Hrvatske sa Slovenijom, jesu li oni na najnižoj točki u posljednjih deset godina?

- Pa, bili su prije deset dana, sad više nisu. Pronalazi se put izlaska iz krize. Sve više i Slovenci shvaćaju da će morati prihvatiti međunarodnu arbitražu za Piranski zaljev, a i hrvatska strana će morati prihvatiti da privremeni sporazum o ribarenju sprječava nove sukobe.

• Je li točno da ste još prošle godine bili protiv sporazuma što ga je napravio premijer Račan sa slovenskim premijerom Drnovšekom?

- Upozorio sam premijera i Vladu da postoji saborska rezolucija iz 1999. o odnosima sa Slovenijom, odnosno deklaracija u kojoj su izričito utvrđene dvije obveze.

Prva je da se ne može potpisati nijedan sporazum o granici bez prethodne suglasnosti Sabora. U tom smislu sam otkazao zakazanu sjednicu Odbora za vanjsku politiku i rekao da nema smisla o tome raspravljati tamo jer to mora ići na Sabor. Drugo, u toj deklaraciji izričito stoji da Sabor, Vlada i druga državna tijela do sporazuma moraju zastupati stajalište članka 15. Konvencije UN-a o pravima mora, da se tad kao privremena granica određuje sredina crte zaljeva.

Ne povuče li sad SDP prave poteze, ide u opoziciju

• SDP-ov rejting je, prema anketama, sve lošiji. Mnogi ga uspoređuju s HDZ-om uoči trećesiječanjskih izbora. Kako to komentirate.

- SDP nije u situaciji u kojoj je bio HDZ, ali moram priznati da mu popularnost pada. Ali, siguran sam da to možemo zaustaviti.

• Vjerujete li u ponovnu pobjedu na izborima?

- Utvrdimo li uzroke pada i povučemo li poteze koje će ga zaustaviti - vjerujem. U Hrvatskoj su moguće velike promjene i gore i dolje. SDP je, međutim, napravio velike pogreške.

• Koje poteze bi trebao povući SDP?

- Vladajuća koalicija, a i SDP, sad imaju veliku prigodu da u ovoj teškoj situaciji pravim potezima pokaže tko je tko na hrvatskoj političkoj sceni. Ako se tu povuku pravi potezi, nije upitna pobjeda na izborima. Ako netko drugi bude preuzeo stvari u svoje ruke tad nema spasa, idemo u opoziciju.

Naši ribari neće praviti incidente

• Strahujete li od mogućeg incidenta ribara?

- Ne mislim da će oni napraviti bilo što suprotno našim interesima. Čvrsto će braniti svoje interese, ali neće praviti incidente. Na Odboru za vanjsku politiku smo rekli da uvažavamo njihove probleme i da ćemo sugerirati Vladi da razgovara s njima o određenim gospodarskim kompenzacijama. Oni, naime, nisu zainteresirani za lov u slovenskom moru, a Slovenci će doći u naše.

Andrea Latinović