Slobodna Dalmacija: 25. 09. 2002.

ŠTO JE GENERAL BOBETKO GOVORIO NA SJEDNICI VONS-a O AKCIJI U MEDAČKOM DŽEPU

"To je bilo očišćeno, apsolutno"

"Ima nekih 50-60 (srpskih tijela) u šumi jer ih je otamo teško sakupiti", objašnjavao je tada Bobetko Tuđmanu, dodavši: "Možda se dogodilo da su oni (UNPROFOR) ušli malo prebrzo. Međutim to je bilo očišćeno, apsolutno. Oni tamo nisu mogli ništa naći, bar ja mislim"

ZAGREB — Janko Bobetko nije prolijevao suze zbog odlaska Rahima Ademija u Haag. "Neka ide, neće svijet propasti zbog toga. Bit će još dana za megdana", rekao je Bobetko u intervjuu "Novom listu" 24. srpnja 2001. godine, ispraćajući svog podređenog generala na Međunarodni sud za ratne zločine, gdje ga se teretilo za zločine u akciji Medački džep. Ademi se tada žalio da ga Bobetko ni jednom nije nazvao otkad je protiv njega podignuta optužnica, ustvrdivši kako "ne razumije tu šutnju i da takav postupak generalu Bobetku ne može oprostiti".

Danas, godinu dana kasnije, haaško tužiteljstvo za zločine u Medačkom džepu optužilo je samog generala Bobetka. On je odmah počeo lavirati u svojim interpretacijama tko je zapravo kriv za ubojstvo civila u trodnevnoj akciji hrvatskih vojnih i policijskih snaga. U knjizi "Sve moje bitke", za koju su mnogi visoko pozicionirani časnici i dužnosnici odmah po njezinu objavljivanju počeli govoriti da će ih sve otjerati u Haag, Bobetko je naveo kako su Mirko Norac i Mladen Markač najzaslužniji što je operacija Medački džep završila punim uspjehom.

Tada je naveo da je s Norcem razradio tri varijante operacije. Međutim, nekoliko dana prije nego što je haaška optužnica sigla u Zagreb, Bobetko je promijenio priču.

U intervjuu tjedniku Globus ustvrdio je kako je zadužio Rahima Ademija, v.d zapovjednika zbornog područja Gospić, da sastavi tri plana napada, a da je on osobno odabrao jedan od njih prema kojem je operacija trajala tri dana. Pritom je navodno upozorio Ademija da pazi kako mu se iza leđa ne bi provukli civili i domobrani i upustili se u obračun sa civilima. Posebno je upozorio na domobransku postrojbu pod zapovijedanjem "stanovitog" Mile Kosovića. Ademi navodno nije pazio i domobrani su navodno pobili stotinjak srpskih civila.

Ovoga ponedjeljka Bobetko je nastavio s takvom verzijom priče, istaknuvši da su "oni koji dobiju određene zadatke odgovorni i za posljedice izvršavanja tih zadataka". Pritom je naglasio ono što bi njemu išlo u prilog: viši zapovjednik ne može biti odgovoran zbog toga što oni niži nisu izvršili dobivenu zadaću. "Zbog toga sam smijenio Ademija", rekao je Bobetko, ne želeći pojasniti prebacuje li time odgovornost za Medački džep na generala Ademija.

Zanimljivo je podsjetiti da su nakon smjenjivanja dobronamjerni upozoravali Rahima Ademija da mu se sigurno nešto sprema i da će njegovi nadređeni sigurno svu odgovornost za zločine u Medačkom džepu prebaciti na njega, ali Ademi nije želio u to povjerovati. Kad se to napokon dogodilo, bilo je već prekasno.

Danas Bobetko po istom receptu svu odgovornost prebacuje na niže rangirane časnike, pravdajući se da ih je on upozorio da pripaze na "civile i domobrane" koji bi mogli počiniti zločine, ali da ga oni nisu slušali.

U vezi Medačkog džepa spominjala se i mogućnost podizanja optužnice protiv zapovjednika Specijalne policije Mladena Markača i tadašnjeg zapovjednika Zbornog područja Zagreb i člana Glavnog stožera generala Petra Stipetića. Ipak, nakon što su haaški istražitelji obavili s njima obavjesne razgovore, krug osumnjičenika sve više se sužavao prema Janku Bobetku. U tome je svoju ulogu vjerojatno odigralo i osam stotina stranica dokumenata koje je hrvatska Vlada uputila u Haag povodom optužnice protiv Ademija.

Sama akcija Medački džep potaknuta je masakrom nad četvoricom pripadnika hrvatske Specijalne policije na Velebitu. Par dana kasnije izdana je zapovijed za napad i policijski specijalci krenuli su u prvom ešalonu. Prema informacijama izravnih sudionika akcije, nakon što je iz Zagreba izdana zapovijed za povlačenje, upravo su Markačevi specijalci izvršili odmazdu nad civilima.

Bobetko je o tome svjedočio na sjednici VONS-a 19. rujna 1993. godine, dva dana nakon povlačenja iz Medačkog džepa. Tada je rekao da je hrvatska strana predala 52 "upotrebljiva srpska tijela", dok je "ostalo" uklonjeno. Ima nekih 50-60 u šumi jer ih je otamo teško sakupiti", objašnjavao je tada Bobetko Tuđmanu, dodavši: "Možda se dogodilo da su oni (UNPROFOR) ušli malo prebrzo. Međutim to je bilo očišćeno, apsolutno. Oni tamo nisu mogli ništa naći, bar ja mislim".

Na Bobetkovu žalost, osim 52 tijela pronađeno ih je još 18, navodno ubijenih 24 ili 48 sati nakon što je izdana zapovijed za povlačenje. Ostatke jedanaest najgore masakriranih tijela haaški istražitelji pronašli su u Obradović Varoši u proljeće 2000. godine.

Tomislav KLAUŠKI