ZAGREB — Strani diplomati u Hrvatskoj jednodušno zaključuju: odbijanje hrvatske Vlade da izruči generala Janka Bobetka Haaškom sudu vodi putem koji bi mogao završiti katastrofom. U tome se diplomati Europske unije nimalo ne razlikuju od predstavnika Sjedinjenih Država, koliko se god u hrvatskoj javnosti stvara drukčiji dojam. U neformalnim kontaktima veleposlanici ističu čak i svoje čuđenje nekim porukama iz Vladinih izvora da Hrvatska u Vijeću sigurnosti može računati na podršku SAD-a prilikom glasovanja o mogućim sankcijama UN-a.

Posljedice svoje odluke o zaoštravanju stava prema Haaškom sudu Hrvatska će osjetiti već u završnom tekstu praškog summita NATO saveza. Njezino napredovanje prema članstvu u NATO-u moglo bi biti naglo zaustavljeno. Isto će se dogoditi i s priključenjem Europskoj uniji, koliko god ministar europskih integracija Neven Mimica tvrdio suprotno. Sankcije će, navodi se u diplomatskim krugovima, stupiti na snagu bez obzira na odluku Vijeća sigurnosti UN-a. Bilo zaustavljanjem stranih ulaganja, bilo prestankom trgovinske razmjene.

I povrh svega, strani diplomati mogli su ovih dana od predstavnika Haaškog suda u Zagrebu čuti informaciju da je hrvatska Vlada još u travnju ove godine bila obaviještena o optužnici protiv generala Janka Bobetka. Time padaju u vodu uporne tvrdnje potpredsjednika Vlade Gorana Granića da ga je Carla Del Ponte obmanula i iznenadila optužnicom, te da Vlada na nju nije bila spremna. Uostalom, hrvatski mediji punih su šest mjeseci, gotovo u pravilnim razmacima, najavljivali nove haaške optužnice. Između ostalih i protiv generala Bobetka.

Strani veleposlanici u Hrvatskoj zabrinuti su zbog ponašanja hrvatske Vlade, ali još više zbog tolikog podilaženja desnici. Odugovlačenjem uhićenja generala Bobetka, a zatim i odbijanjem izručenja, Račanova Vlada dala je zamaha političkoj desnici, opoziciji i braniteljskim stožerima. Ismijava se i očekivanje krugova bliskih Vladi da do sankcija neće doći zbog stranog kapitala koji je već ušao u Hrvatsku, kao što se potpuno promašenim tumači nada da će se one kompenzirati trgovinom sa Sjedinjenim Državama.

Ne gleda se naklono ni na sve jače glasove da predsjednik Stjepan Mesić ne bi trebao svjedočiti na Haaškom sudu u procesu protiv Slobodana Miloševića. U Hrvatskoj postoji velik broj ljudi koji se jednostavno boje presude bivšem srbijanskom lideru, dok bi svojim svjedočenjem Mesić prihvatio procesuiranje na temelju zapovjedne odgovornosti, što se ne uklapa u planove političke desnice.

Upozorenja koja svakodnevno stižu iz međunarodnih diplomatskih krugova uglavnom su adresirana na hrvatsku Vladu. Ured predsjednika Mesića toga je pošteđen, upravo zbog činjenice da su njegovi stavovi u vezi sa suradnjom s Haagom odavno jasni i nedvosmisleni. Zbog svega toga, nakon početne upadljive suzdržanosti i kratkom principijelnog postavljanja u vezi s Bobetkovim izručenjem, u srijedu ili idućih dana može se očekivati Mesićevo obraćanje hrvatskoj javnosti.

Tomislav KLAUŠKI