ZAGREB - Dužnosnik u britanskom ministarstvu vanjskih poslova Denis MacShane jučer je zatražio od hrvatske vlade da uhiti i Haaškom sudu preda generala Bobetka.

Riječ je o prvoj službenoj izjavi jedne vlade u vezi s optužnicom protiv generala Bobetka

U izjavi MacShane podsjeća da je suradnja s Haagom obveza Hrvatske kao članice UN-a bez obzira na domaće zakonodavstvo (što podrazumijeva i Ustav, op. a) te dodao da je "integracija Hrvatske u EU i NATO uvjetovana suradnjom s Haaškim sudom". Službeni London pozdravlja izjavu predsjednika Mesića i napominje da "nije zadaća ikoje vlade procjenjivati krivnju ili nevinost. To može samo Tribunal nakon iscrpne i nepristrane istrage". Na žalost, potvrđeni su strahovi da međunarodna zajednica neće imati razumijevanja za stavove hrvatske vlade.

U opreznim izjavama nakon daašnjeg sastanka ministra Picule s diplomatskim predstavnicima EU i Vijeća sigurnosti potvrđeno je da Mesićeve riječi pokazuju smjer u kojem treba ići, a ne stav vlade. Stav vlade da optužnica može biti destabilizirajući faktor u RH i regiji, sudeći prema MacShanovim riječima, također neće naići na razumijevanje. Hrvatski su diplomati zbunjeni i ne znaju kako tumačiti slučaj - riječima vlade ili predsjednika države. Tek im je nedavno naloženo da zatraže sastanke u zemlji primateljici.

Nakon ovoga mogu se očekivati i slični istupi koji će hrvatsku diplomatsku ofenzivu pretvoriti u klasičnu defenzivu, poznatu iz razdoblja HDZ-a.

Uklonjena je još jedna nepoznanica kada je riječ o optužnici Haaškog suda protiv generala, Bobetka. Službeni je London, uime međunarodne zajednice, poručio hrvatskoj vladi stav ne birajući riječi.

Od trenutka kada je otvoren "slučaj Bobetko" međunarodni su akteri "gledali i čekali". Kada je napokon otvoren službeni dijalog Zagreba, sastanakom Picule s veleposlanicima zemaIja članica EU i Vijeća sigurnosti, te kada su u službenoj formi proslijeđene poruke koje Zapad nije želio čuti, uslijedila je reakcija. Ulogu koju je u Tuđmanovo doba imao Bonn i Berlin preuzeo je London - zbog deklarirano dobrih odnosa dviju vlada, jer se za slanje loših vijesti uvijek odabiru prijatelji, kako se poruka ne bi stavila u kontekst "loših odnosa" i "odmazde".

Ovako snažnu poruku morala je poslati zemlja čiji se glas sluša u EU, UN-u i ukupnoj međunarodnoj javnosti. Berlin je tek završio izbore, Pariz se i dalje smatra nesklonim Hrvatima, s Rimom imamo neriješena pitanja, Beč ide u izbore, Washington otpada jer poruka mora biti europska. Tako je kocka pala na Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji princ uskoro dolazi u posjet Hrvatskoj.

Inozemna diplomacija, dakle, nije mirovala, ali je čekala da se zadovolji forma. Utoliko se prije postavlja pitanje zbog čega hrvatska diplomacija nije bila jednako pripravna i nije počela lobirati ranije. Jutarnjem je listu iz više izvora potvrđeno da je tek početkom ovog tjedna hrvatskim ambasadorima stigla uputa da zatraže razgovor u zemljama u kojima borave - a to se rijetko odmah odobrava. Opet se kasnilo, potpredsjednik Vlade Goran Granić trebao bi reći zašto.

Europska će komisija, vjerojatno, usporiti dinamiku suradnje, na summitu u Kopenhagenu neće se spominjati vremenski okvir hrvatskog članstva, uz tihu sugestiju da ne podnosimo ni zahtjev, a NATO će se na summitu u Pragu ponašati kao da Hrvatska ne postoji.