Vjesnik: 28. 09. 2002.

Pet razloga za oštru poruku iz Londona

Britansku poruku Hrvatska mora ozbiljno shvatiti upravo zbog neslužbenih najava ostalih ključnih zemalja, među njima i SAD-a, da međunarodna zajednica neće tolerirati odbijanje suradnje s Haaškim sudom / Vlada i diplomacija pred teškom su zadaćom u pokušaju da se donekle ublaže posljedice haaškog spora

ZAGREB, 27. rujna - Velika Britanija je oštrim i nedvosmislenim priopćenjem pozvala Hrvatsku da odmah i bezuvjetno ispuni međunarodnu obvezu, odnosno uhiti i izruči generala Janka Bobetka Haaškom sudu. Službeni London poslao je Zagrebu iznimno oštru poruku koja može poslužiti hrvatskoj vladi i diplomaciji kao primjer kakvo će stajalište zauzeti ključni čimbenici međunarodne zajednice, odnosno koji mogu biti dometi hrvatskog diplomatskog lobiranja. Bit je poruke da se pravničko otezanje zbog neustavnosti optužnice neće prihvatiti kao razlog da se odugovlači s Bobetkovim izručenjem.

Poruka Londona došla je odmah nakon zagrebačkog sastanka hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule s veleposlanicima zemalja Europske unije i članica Vijeća sigurnosti akreditiranim u Hrvatskoj. Ni u kom slučaju poruka nije stigla slučajno, a nekoliko je razloga za to.

Prvo, Velika Britanija od samoga je početka snažno podržavala i politički i novčano uspostavu i rad Haaškoga suda. Britanska diplomacija kontinuirano šalje političke poruke zemljama u regiji kad je riječ o suradnji s tim sudom.

Drugo, britanske obavještajne službe, kažu upućeni, prednjačile su u pronalaženju i dostavljanju podataka i materijala za optužnice. To se posebice pokazalo u slučaju optužnice protiv Slobodana Miloševića.

Treće, nakon izbora 2000. godine nova hrvatska vlast, kako se komentira, morala je birati novog strateškog partnera u Europi. Pojačani su odnosi Hrvatske i Velike Britanije. Račanova koalicija naslijedila je hladni odnos službenog Berlina. Manjak komunikacije između Zagreba i Berlina dodatno je pojačan i kadroviranjem. Naime, Hrvatska tijekom 2000. godine osam mjeseci nije imala veleposlanika u Njemačkoj.

Četvrto, Blairova vlada snažno je podržala promjenu vlasti u Hrvatskoj, kao i britanski političari koji su na čelu važnih integracija - lord George Robertson, glavni tajnik NATO-a, i Chris Patten, povjerenik Europske komisije za vanjske poslove. Hrvatska diplomacija odlučila se za strateško partnerstvo s Velikom Britanijom.

Peto, zbog činjenice da je Velika Britanija praktički preuzela na sebe ulogu europskog partnera za Hrvatsku, bilo je logično da upravo ta zemlja izravno reagira budući da je u europskim krugovima na sebe preuzela odgovornost. London, naime, snažno podupire hrvatsko približavanje NATO-u i Europskoj uniji.

Prije nekoliko mjeseci ministar u Foreign Officeu Dennis Mac Shane, koji je i prenio sadašnju oštru poruku Hrvatskoj, potpisao je u Zagrebu Akcijski plan zahvaljujući kojem je London uputio novčanu pomoć Hrvatskoj za približavanje Europskoj uniji. Taj program pomoći britanska je vlada prvi put uputila jednoj zemlji koja nije službeni kandidat za punopravno članstvo u Uniji.

Oštra poruka stoga je logično, komentira se, došla od prijatelja kako je se ne bi okvalificiralo kao neku vrstu osvete za neke eventualne neraščišćene račune.

Takvu oštru poruku mogla je poslati i Italija, koja je snažno lobirala za ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir. No u diplomaciji se izbjegava takva praksa jer Italija još ima nerazriješenih pitanja s Hrvatskom.

Britansku poruku Hrvatska mora shvatiti vrlo ozbiljno, ističe se u diplomatskim krugovima, upravo zbog neslužbenih najava ostalih ključnih zemalja, među kojima i SAD-a, da međunarodna zajednica neće tolerirati odbijanje suradnje s Haaškim sudom.

Takva najava europskog raspoloženja stavlja pred Vladu i njezinu diplomaciju tešku zadaću u pokušaju da se donekle ublaže posljedice haaškog spora.

Budući da je britanska poruka napisana kao da je Hrvatska već odbila surađivati s Sudom, očito je da se hrvatski manevri s neustavnošću optužnice u međunarodnim krugovima ne uzimaju u obzir, a pozdravili su jedino stavove hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

Kako se saznaje, britanska (europska) poruka trenutačno je važnija i od američke jer izravno utječe na nastavak približavanja Hrvatske Europskoj uniji. A početkom sljedeće godine Hrvatska namjerava istaknuti kandiddaturu za punopravno članstvo u EU.

Bruno Lopandić