Vjesnik: 02. 10. 2002.

Poslije izbora u BiH nitko samostalno neće moći formirati vlast

Na državnoj razini najveću podršku ima SDP (15 posto), ispred SDS-a (13 posto), SDA i Stranke za BiH (po 11 posto), SNSD-a i koalicije predvođene HDZ-om (po 9 posto)

SARAJEVO, 1 listopada - Četiri dana pred izbore u Bosni i Hercegovini jasno je da će ovo vjerojatno biti najneizvjesniji izbori do sada, i krajnje je neizvjesno tko će nakon 5. listopada biti u prilici formirati izvršnu vlast na državnoj i entitetskoj razini, te u deset županija u Federaciji BiH.

Kako tvrdi Michael Balagus, voditelj ureda američkoga Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) u BiH, ključno za ishod izbora će biti to čiji će se birači u najvećem postotku pojaviti na biralištima 5. listopada, odnosno koje će stranke najuspješnije motivirati svoje pristaše za izlazak na birališta.

Naime, prema nizu istraživanja raspoloženja birača koja je od veljače provodio NDI, rezultati izbora će biti vrlo tijesni kada je riječ o podršci koju će dobiti tzv. nacionalne stranke na jednoj strani, odnosno stranke sada vladajuće Alijanse za promjene.Primjerice, prema završnom istraživanju NDI, provedenom između 20. i 27. rujna na uzorku od 1600 intervjuiranih, u kategoriji opredijeljenih birača, na državnoj razini najveću podršku ima SDP (15 posto), ispred SDS-a (13 posto), SDA i Stranke za BiH (po 11 posto), SNSD-a i koalicije predvođene HDZ-om (po 9 posto). Među strankama koje se natječu za mjesta u Parlamentu Federacije BiH, po ovom istraživanju, vodi SDP s 22 posto podrške, ispred Stranke za BiH (20 posto), SDA (18), HDZ-ove koalicije (17), Bosanske stranke i Ekonomskog bloka Radom za boljitak (po 5 posto), a izborni prag mogla bi još preći Zubakova NHI s 3 posto.

Na izborima za narodnu skupštinu Republike Srpske najviše glasova mogao bi dobiti SDS koji podržava 35 posto anketiranih, a među favoritima su i Dodikov SNSD (23 posto), PDP aktualnog premijera Mladena Ivanića (13 posto), Srpska radikalna stranka (7 posto) i Socijalistička partija RS (5 posto).

Dakle, jasno je da nitko samostalno neće moći formirati vlast, a važnu ulogu ponovno bi mogla imati Silajdžićeva Stranka za BiH, posebno u Federaciji od nje će zapravo zavisiti tko će formirati izvršnu vlast. Vrlo utjecajna mogla bi postati i najjača od malih stranka, BOSS Mirnesa Ajanovića.

S druge strane, kandidati nacionalnih stranaka vjerojatno će biti izabrani u predsjedništvo BiH, barem kada je o srpskom i hrvatskom članu toga tijela riječ. Naime, u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva i dalje najveću potporu uživa Haris Silajdžić (26 posto), ispred kandidata SDP (Alija Behmen) i SDA (Sulejman Tihić). Veliku prednost među kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva i dalje ima Dragan Čović (HDZ), a slično je i sa SDS-ovim kandidatom za srpskog člana kolektivnog šefa države, usprkos određenom padu podrške Mirku Šaroviću, u odnosu na ranija istraživanja. Među opredijeljenim biračima, osam dana pred izbore, ta je podrška iznosila 33 posto, u odnosu na 38 posto sredinom rujna.

Na ishod izbora bitno će utjecati i to koja će pitanja biti najvažnija za birače prilikom odlučivanja za koga će glasovati, hoće li to biti pitanja kakva su otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje socijalne i zdravstvene zaštite, borba protiv korupcije i slično, ili zaštita nacionalnih interesa.

5. listopada vidjet će se koje su stranke tijekom kampanje bile najuspješnije u nametanju tog tzv. izbornog pitanja. Zanimljivo je da su neki od vodećih predstavnika međunarodne zajednice, uključujući američkog državnog tajnika Colina Powella, uputili poruku građanima BiH s pozivom da izađu na izbore i glasuju za one koji će nastaviti započete reforme, što se može tumačiti kao podrška strankama koje su sada na vlasti.

Inače, u samoj završnici predizborne kampanje, stranke nastoje ispraviti eventualne ranije greške i sakupiti dodatne bodove. Među predizborne poteze sigurno se može ubrojiti otvaranje samo jedne trake prve dionice autoputa između Sarajeva i Zenice, obećanja isplate mirovina, pa i puštanje iz pritvora pet bivših visokih obavještajnih i policijskih dužnosnika osumnjičenih za formiranje (protu)terorističkog kampa na Pogorelici.

Alenko Zornija