Vjesnik: 10. 10. 2002.
Haaški sud objavio hrvatsku žalbu: »Potvrdivši optužnicu, sudac potvrdio i netočnosti o "Medačkom džepu"«
Vlada upozorava
da optužnica protiv Miloševića i drugi međunarodni izvori pokazuju da je na djelu bio međunarodni oružani sukob u sklopu kojeg su se s okupiranih područja činila teroristička djelaHAAG, 9. listopada - Hrvatska traži od žalbenog vijeća Haaškog suda da preispita sudsku odluku kojom je potvrđena optužnica protiv hrvatskog generala Janka Bobetka. Naime, prema ocjeni hrvatske Vlade, tom su odlukom implicitno potvrđene netočne činjenične i pravne tvrdnje iz optužnice - da je »operacija "Medački džep" bila plan
irana kao ilegalna akcija za ostvarenje zločinačkih ciljeva«.»Potvrđivanjem optužnice sudac je kao notorne zapravo potvrdio činjenične i pravne tvrdnje iznesene u optužnici koje su u izravnoj suprotnosti sa stvarno notorno poznatim okolnostima«, navodi se u zahtjevu Hrvatske za preispitivanjem sudske odluke o optužnici, objavljenom u srijedu popodne u Haagu. Taj zahtjev podnesen je Haaškom sudu 4. listopada.
U zahtjevu se objašnjava da je Hrvatska, radi uspostave suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti i radi sprečavanja daljnjih napada i terorističkih akcija, početkom rujna 1993. godine provela dvodnevnu antiterorističku vojno-redarstvenu akciju »Medački džep«.
»Provođenje akcije na koju su Oružane snage i načelnik Glavnog stožera bili Ustavom obvezani, u optužnici se označava kao progon civila na vjerskoj, rasnoj i političkoj osnovi, te se načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH za to tereti prvenstveno po zapovjednoj odgovornosti«, kaže Vlada.
Sudac Liu Daqun 17. rujna potvrdio je optužnicu protiv Janka Bobetka kojom ga se tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene u Medačkom džepu u rujnu 1993. te izdao nalog za uhićenje i predaju 20. rujna ove godine.
U Vladinu zahtjevu ocjenjuje se da je sudac u potvrđivanju optužnice preekstenzivno primijenio kriterij prima faciae, odnosno kriterij dovoljnih dokaza za postojanje razumnog temelja za vjerodostojnost optužnice.
U zahtjevu Vlade dodaje se i da je dokumentacija iz Haaga primljena bez teksta odluke suca o potvrđivanju optužnice premda se u nalogu za uhićenje navodi da je ona priložena.
»Republika Hrvatska, postupajući bona fide, očekuje da će Sud naknadno dostaviti odluku jer bez toga nije moguće voditi daljnji postupak u Hrvatskoj.«
Također, Vlada upozorava da optužnica protiv bivšeg jugoslavenskog predsjenika Slobodana Miloševića, kao i drugi međunarodni izvori, pokazuju da je u Hrvatskoj na djelu bio međunarodni oružani sukob u sklopu kojeg su se s okupiranih područja Hrvatske činila teroristička djela.
Pravo da se pojavi kao predlagatelj zahtjeva, hrvatka Vlada pronašla je u odredbi 108 bis Pravila o postupku i dokazima Haaškog suda, koja regulira da država na koju se odnosi odluka može zatražiti njezino preispitivanje ako se bavi pitanjima opće važnosti što se odnose na ovlasti Suda.
Naime, Vlada smatra da odluke suca o potvrđivanju optužnice i izdavanju naloga za uhićenje i predaju »imaju pravne i političke posljedice na državu« što opravdava preispitivanje prema pravilu 108 bis.
U zahtjevu se traži da se ukine i nalog za uhićenje jer se Bobetkovo sudjelovanje može ostvariti blažim mjerama.
U zahtjevu se ponavlja ono što je hrvatska Vlada već napisala u rujnu u molbi za podnošenje interlokutorne žalbe na nalog za uhićenje i predaju - da je od Hrvatske zatraženo da se primijeni uhićenje kao najteža mjera prisile prema umirovljenom generalu Janku Bobetku. A to je neopravdano jer nema nikakvih pokazatelja da se, bez uhićenja, nije moglo osigurati njegovo sudjelovanje u postupku pred Haaškim sudom. Pritom se podsjeća da je Haaški sud omogućio Biljani Plavšić da se o krivnji izjasni sa slobode videovezom i da ostane na slobodi do izricanja kazne. (Hina)