Vjesnik: 10. 10. 2002.

Nesuradnja s Haagom Hrvatsku vraća na Balkan

Iako se situacija u odnosima EU-a i Hrvatske u Bruxellesu opisuje »ozbiljnom«, a ne »dramatičnom« - ozbiljno može postati dramatičnim prođe li listopad bez pomaka koje Bruxelles očekuje / To podrazumijeva nastavak pune suradnje s Hagom / U protivnom bi glavna tužiteljica krajem listopada mogla od Vijeća sigurnosti zatražiti kaznene mjere

BRUXELLES, 9. listopada (Od Vjesnikove dopisnice) - U danu u kojem je objavljeno da je »veliki prasak« proširenja Europske unije realnost, Hrvatska se može samo nadati da će na vrijeme i uspješno uhvatiti pozicije za idući krug proširenja.

To znači da bi u dolazećoj godini morala dobiti kandidatski status. Dijelom, to ovisi i o namjerama EU-a nakon prvog kruga proširenja - kad će biti više vremena i energije za posvećivanje problemima preostale bijele zone na karti Starog kontinenta - a dijelom i o Hrvatskoj samoj, odnosno o tempu kojim će ispunjavati uvjete. Tu je sad i »slučaj Bobetko«, kao upozorenje da nije sve tako glatko kako bi željeli u Ministarstvu za europske integracije i hrvatskoj vladi.

»Trenutno smo zabrinuti zbog pitanja suradnje Hrvatske s Haaškim sudom za ratne zločine. Hrvatska, poput ostalih zemalja pokrivenih procesom stabilizacije i pridruživanja, mora ispunjavati svoje obaveze, a jedna od njih je i puna suradnja sa ovim sudom«, izjavio je Reinhard Priebe, direktor odjela za jugoistočnu Europu u Komisijinoj Općoj upravi za vanjske poslove.

Priebe je, kao prvi operativac Europske komisije za države koje su potpisale sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, i sugovornicima iz Hrvatske dao do znanja da proces približavanja teče, ali da će biti ozbiljno usporen - do zaleđivanja - bude li iskakanje iz zadanih uvjetima. Situaciju tada neće spasiti ni efikasno usvajanje svih 80-ak tisuća stranica acquisa communautairea EU-a i njihova primjena.

Iako se situacija u odnosima EU-a i Hrvatske u Bruxellesu opisuje »ozbiljnom« umjesto »dramatičnom«, kako se voli govoriti u Zagrebu - jer iz nje još ima izlaza - ozbiljno može postati dramatičnim prođe li listopad bez pomaka koje Bruxelles očekuje. To podrazumijeva nastavak pune suradnje s Hagom. U protivnom bi krajem listopada glavna tužiteljica Suda od Vijeća sigurnosti UN-a mogla zatražiti kaznene mjere.

Za EU, te mjere imaju različite raspone i oblike: one neformalne, u obliku »tihih sankcija«, najozbiljnije su jer grizu, a mogu se opravdati banalnostima poput manjka dokumentacije ili vremenske stiske. Najbolji bi primjer takve vrste kazne bio kad bi EIB, razvojna banka Europske unije, poručila da dogovarani zajam, poput nedavno odobrenog zagrebačkoj kontroli letenja da bi i u budućnosti nadzirala 80 posto regionalnog zračnog prometa - ne može doći na red jer dokumentacija nije dovoljno uvjerljiva!

Prvi pravi znak da je sve krenulo nizbrdo bio bi zaleđivanje procesa ratifikacije hrvatskog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je već osjetila Makedonija, koja je prva potpisala takav sporazum. Poništavanje sporazuma Hrvatske i EU-a, kao finale razlaza, bio bi zamršen posao i, ako ništa drugo, takva odluka zahtijeva pismeno upozorenje jedne strane šest mjeseci unaprijed.

Želi li EU poništiti sporazum o tome raspravlja s drugom stranom - potpisnicom, a između namjere i odluke je dugih pola godine za popravni ispit. Proces je pravno zamršen i - što je EU već potvrđivao u praksi - ima mnogo učinkovitijih, alternativnih i neformalnih načina kažnjavanja.

Najveća i prava opasnost zbog nesuradnje za Hrvatsku leži na duge staze. Već danas, s objavom stava Komisije da je 10 zemalja iz EU-čekaonice spremno za ulazak u Veliku Europu, počinje bitka ostatka zainteresiranih država za što bolje startne položaje u nastavku integracijske utrke. Hrvatska dogodine ulazi u razdoblje u kojem je navedenih 10 zemalja tehnički bilo prije jednog desetljeća. Nova otezanja donijela bi nove odgode i gledanje u leđa kandidatima koji su prema gospodarskim i tehničkim (ali ne i svim političkim!) parametrima objektivno daleko iza Hrvatske.

Ne uspije li Hrvatskoj dogodine, kako želi, planira i računa, izboriti kandidatski status, njene se integracije opet odgađaju. Nesuradnja s Haaškim sudom Hrvatsku - doslovce! - vraća na Balkan. Zemlja koja toliko iskače od ostalih država iz procesa stabilizacije i pridruživanja u listopadu odlučuje želi li i dalje biti dobra iznimka ili će se pretopiti u masu sebi sličnih. Samo stoga što je procijenila da je neispunjavanje međunarodnih obaveza za nacionalne interese značajnije od punog uključivanja u međunarodno okružje. Koje će uskoro biti za još 10 država brojnije.

Lada Stipić-Niseteo