Vjesnik: 15. 10. 2002.

Paušalne ocjene akademika Šlausa

U Vjesniku od 27. rujna 2002. objavljen je razgovor sa saborskim zastupnikom SDP-a akademikom Ivom Šlausom u kojem on, na sebi svojstven način, komentira odnos Hrvatske i Haaga.

Akademik Šlaus u ime slobode govora može izjavljivati što god želi i iznositi ocjene o institucijama, ljudima i događajima u skladu sa svojim promišljanjima i dojmovima. No izjava akademika Šlausa, koja je ujedno i ocjena »da su znanstvenici u Americi vrlo visoko rangirani, dok političare, članove Kongresa, Amerika ne cijeni«, ne samo da je paušalna već je vrlo gruba neistina kojom se omalovažava najrazvijenija i najnaprednija institucija parlamentarane demokracije na kugli zemaljskoj.

Nerazumljivo je da takva proizvoljna i uvredljiva izjava dolazi od akademika i još k tome i zastupnika Hrvatskog sabora.

Moram podučiti akademika Šlausa, saborskog zastupnika vladajuće stranke SDP-a, da se američki kongresnici obaju domova, Senata i Zastupničkog doma, ubrajaju među najuvaženije i najprovjerenije američke građane, da ulaze u Kongres ne švercanjem na stranačkim listama kao kod nas, već isključivo svojim ugledom u sredini koja ih bira većinskim sustavom, da su podložni reizboru svake dvije godine, odnosno u Senatu svakih šest godina, da su pod maksimalnim povećalom američke i svjetske javnosti, da gube svoje položaje čak i za najmanje prijestupe, a nezamislivo je da ostanu u politici nakon što bi bilo tko od njih pobjegao pijan s mjesta nesreće, kako se to inače radi u stranci akademika Šlausa, da su senatori i kongresmeni vrlo često ispred svoje vlade u mnogim bitnim stvarima za SAD ali i sudbinu svijeta, da su znatno prije administracije Busha starijega podržali razlaz bivšeg Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, da su izvršili odlučan pritisak radi poštivanja demokracije i ljudskih prava u istočnoj Evropi i znatno ubrzali procese raspada raznih totalitarizama, uza sva kašnjenja i greške koje su moguće u dnevnoj politici.

No tvrdnja akademika Šlausa da političare, članove Kongresa, Amerika ne cijeni, znači ili biti krajnje nepromišljen ili ne poznavati uopće kako se u Americi postaje i ostaje političar i kako se iz redova američkih zastupnika ili guvernera biraju prvi ljudi Bijele kuće, dakle oni koji upravljaju svijetom.

Znanstvenici su uistinu u Americi vrlo visoko rangirani, pored ostaloga i zbog toga što američki Kongres godišnje izdvaja goleme svote novca iz državnog proračuna ne samo za američko i globalno naoružanje već i za znanost i razvoj u SAD-u, ali i po cijelom svijetu.

Akademika valjda ne moram uvjeravati da bez milijardi američkih dolara što su ih odobrili kongresmeni, za koje on tvrdi da ih njihova vlastita zemlja ne cijeni, ne bi ni američki znanstvenici bili vodeći u svijetu, a SAD jedina velesila.

Na kraju, postavlja se pitanje što zapravo akademik Šlaus a i mnogi drugi iz svijeta medicine i prirodnih znanosti uopće rade u Hrvatskom saboru i ne pitajući se da možda baš i oni, radeći ono što im nije posao, također daju svoj obol profaniranju i prostituiranju politike uopće, a posebno hrvatskog parlamentarizma.

DOBROSLAV PARAGA, predsjednik HSP-1861