HDZ je glavnog suparnika SDP napao preko sporazuma o granici sa Slovenijom, a potom i Bobetkove optužnice / HSS se kao »nezaobilazan drugi« s glavnim partnerom SDP-om upustio u okršaj o privatizaciji / HDZ je izgubio dvije bitke: rasprava o Piranskom zaljevu bila je fijasko, a morao je odustati i od rasprave o promjeni Ustavnog zakona o suradnji s Haagom / Sljedeća runda predizbornog odmjeravanja snaga uslijedit će vrlo brzo, finaliziranjem izmjena izbornih pravila

ZAGREB, 15. listopada - U medijskoj sjeni »slučaja Bobetko« hrvatske političke stranke užurbano slažu predizborne strategije i grupacije, iako se još nitko ne usuđuje ozbiljno kladiti čak ni na godišnje doba u kojem će se dogodine održati izbori. K tome, novi izborni zakon ili izmjene postojećeg još nisu u finalnoj fazi dogovora, koji mora jamčiti 101 glas u Saboru, pa se još ni ne znaju uvjeti prema kojima će se sklapati predizborne koalicije ili postizborni brakovi na vlasti.

Još ljetos, kada je iz koalicije na vlasti izašao HSLS, na Markovu se trgu počelo ozbiljno spekulirati o izborima (najkasnije) u svibnju 2003. Do tada će, tvrdilo se, Račan uspjeti dogovoriti obrise nove koalicije, a protivnici (ponajprije HDZ) neće imati dovoljno vremena za ozbiljno konsolidiranje redova. S druge strane, mnogi su upozoravali da bi logičnije bilo da Račan izbore raspiše u jesen, nakon još jedne turističke sezone i serije otvaranja dionica autoceste Zagreb - Split, jer se na drugim poljima baš i nema čime hvaliti.

Potonjoj je procjeni dodatnu snagu argumenta dao i Račanov uzmak nakon snažnog pritiska pod kojim je službeno morao povući parafirani sporazum o granici sa Slovenijom. A kada se pojavila Bobetkova optužnica, proljetni izbori gotovo da su se prestali spominjati. No, razvoj događanja odnosno spora s Haagom o Bobetkovoj optužnici posljednjih dana ide toliko Račanu u prilog da su se i proljetni izbori opet počeli ozbiljno spominjati. I to bez obzira na, na primjer, blamažu s poskupljenjem struje i činjenicu da se standard građana nije bitno popravio.

Predizborno odmjeravanje snaga prošlih je dana bilo najuočljivije na dvije relacije. HDZ je svog glavnog suparnika SDP napao najprije preko sporazuma o granici sa Slovenijom, a potom se na snažni pritisak odlučio i preko Bobetkove optužnice. HSS je pak najprije nekoliko puta nagovijestio da će i u sljedećoj izbornoj rundi igrati sa SDP-om, da bi se potom - s pozicije »nezaobilaznog drugog« - upustio u okršaj oko privatizacije s glavnim partnerom SDP-om.

Više bodova nego HDZ Račan je dosad uspio skupiti i na »slučaju Bobetko«, iako je HDZ svim silama javnost pokušavao uvjeriti da će Račan »prodati« i Bobetka i istinu o Domovinskom ratu. No, u ponedjeljak je HDZ morao priznati poraz u čak dvije bitke na tom polju. Najprije je, očito na temelju procjene javnog mnijenja, morao odustati od inzistiranja na saborskoj raspravi o novom reguliranju odnosa s Haagom, a potom je objavljeno da je Haaški sud, prvi put, dopustio mogućnost službene rasprave o utemeljenosti već potvrđene optužnice.

Prijedlog HDZ-a - promjena Ustavnog zakona o suradnji s Haagom - Hrvatsku bi sigurno doveo do nekih sankcija, jasno poručuju svi predstavnici zapadnih zemalja i međunarodnih institucija. Kada se tome dodaju i ozbiljne naznake da je Vlada s Haagom uspjela dogovoriti da Bobetko sa Sudom kontaktira isključivo iz Zagreba, postaje jasno da je HDZ-ov renegat Ivić Pašalić pokazao bolji osjećaj za politiku od Sanadera, kada je odlučio da Račana neće frontalno napasti zbog Bobetkove optužnice.

Hoće li mu i koliko novih birača donijeti takva strategiju, tek će se vidjeti. No činjenica je da mu je Račan javno priznao status jačeg i politički dražeg suigrača od ostalih koalicijskih partnera kada je pristao da se o tom, ali i drugim sporovima s HSS-om, ne raspravlja na petorci (kao što je dosad bio običaj) nego na izdvojenom »bilateralnom« sastanku. To što se nakon tog sastanka u javnost izašlo s izjavama tipa »dogovorili smo se da ćemo se dogovoriti«, manje je važno.

Sljedeća runda značajnijeg predizbornog odmjeravanja snaga i na nekim drugim temama uslijedit će vrlo brzo - u finaliziranju izmjena izbornih pravila. A ona će se sigurno mijenjati jer su velike stranke - HDZ, SDP i HSS - očito odlučile smanjiti manevarski prostor malih stranaka. Službeno se to obrazlaže potrebom da se Hrvatska po broju parlamentarnih stranaka približi zemljama razvijene demokracije. No iza takvog stava kriju se i neki manje »plemeniti« ciljevi.

A svima je, sasvim sigurno, dodijalo vlast dijeliti s onima koji sami ne mogu izboriti ni pet posto glasova, ma koliko im oni ponekad dobro dođu kada sa saborske govornice u javnost treba odaslati poruke koje političari »velikih« ne smiju javno izreći. Sve to pak znači da će i manje stranke morati agresivnije nastupiti, pogotovo one koje zasad tvrde da će na izbore izaći samostalno.