Slobodna Dalmacija: 26. 10. 2002.

ŽUPANIJSKO TUŽITELJSTVO U MOSTARU IPAK TERETI IVICU KARLOVIĆA

Direktoru Hercegovačke banke uručena optužnica

Optužnica je dostavljena bivšem direktoru Ivici Karloviću i njegovu branitelju nakon čega će, ako ne bude prigovora na optužnicu, biti dogovoren glavni pretres pred Županijskim sudom u Mostaru

MOSTAR — Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije podiglo je optužnicu protiv bivšeg direktora Hercegovačke banke Ivice Karlovića u županijskom sudu u Mostaru - doznaje Slobodna Dalmacija iz izvora bliskih tužiteljstvu.

Optužnica je dostavljena Ivici Karloviću i njegovu branitelju nakon čega će, ako ne bude prigovora na optužnicu, bit će sazvan glavni pretres pred županijskim sudom u Mostaru. Kako nam je izjavio izvor koji je želio ostati anoniman, ako bude prigovora na optužnicu, dogovorit će se javna sjednica i nakon odluke o prigovoru, eventualno, sazvati glavni pretres.

Naime, još 5. travnja je prošle godine po nalogu tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Wolfganga Petritscha uvedena privremena uprava u Hercegovačkoj banci. Dan kasnije je osoblje privremene uprave uz potporu snaga Sfora i federalne policije ušlo u poslovne zgrade te banke kako bi osiguralo funkcioniranje privremene uprave.

Nakon ovog događaja koji je prouzročio ulične nerede u Mostaru i još nekim mjestima Hercegovine, Ured OHR-a u Mostaru iz sigurnosnih razloga izmjestio se u bazu Sfora u Ortiješu kod Mostara. Dugo se spekuliralo o razlozima akcije i njezinim stvarnim nakanama kao i o rezultatima provedene istrage.

Važnu kariku u istrazi oko navodno sumnjiva poslovanja Hercegovačke banke, a što je kasnije potvrdio bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, predstavljao je nestanak 54 milijuna DEM koje je Hrvatska uplatila kao plaće vojnicima hrvatske komponente Vojske Federacije BiH.

U tom slučaju spominjala se i Privredna banka Zagreb što je kasnije bilo i razlog posjeta bivšeg državnog odvjetnika Republike Hrvatske Radovana Ortinskog BiH i Uredu OHR-a u Sarajevu.

Ortinsky tada nije želio kazati razlog svog posjeta, ali je izjavio kako je "točno da Ured državnog odvjetnika zanimaju svi novčani transferi koji prelaze međudržavne granice, ali ne samo između Hrvatske i BiH nego i iz više regija". Također, javnost nikada nije saznala koje je dokumente konkretno Ortinsky tražio od OHR-a i bh-vlasti.

Na godišnjicu uvođenja privremene uprave Robinsonova i viši zamjenik visokog predstavnika kazali su kako je tada organima gonjenja predano dvadeset predmeta te da će se s tim prijavama nastaviti kako se u istrazi budu nalazili dokazi o nezakonitim aktivnostima u banci.

Ipak i danas, godinu i pol dana nakon istrage u slučaju Hercegovačka banka, još postoji dilema. Je li Hercegovačka banka bila "samoposluživanje" za odabranu HDZ-ovu i vojnu elitu i njihove prijatelje ili najuspješnija hrvatska banka u BiH, koju je tenkovima uništio Wolfgang Petritsch i međunarodna zajednica, znat će se skoro.

Miroslav LANDEKA

SPORNI DOKUMENTI

Privremena upraviteljica Hercegovačke banke Toby Robinson ukazala je na navodne malverzacije u Hercegovačkoj banci vezane za ulogu nekih dioničara banke, ali i zaposlenika koji su prema njezinim navodima i nakon uvođenja privremene uprave izvršili oko tisuću transakcija.

Transakcije u vrijednosti od oko dva milijuna maraka vršene su uglavnom u korist rodbine i prijatelja zaposlenika banke, a time je smanjen iznos za isplatu malih štediša, što navodi na zaključak kako je Hercegovačka banka služila za privatnu dobit nekolicine moćnika od koji su spominjana imena iz tzv. generalskog lobija u kojem su Ante Jelavić, Ljubo Ćesić Rojs, Ivan Medić...

Glasnogovornik privremene upraviteljice Johan Verheyden kasnije je izjavio da dokumenti koji su pronađeni i u kojima se spominju ova imena ne mora značiti i njihovu izravnu umiješanost te da je sve sada na pravosudnim organima Federacije BiH s kojima Privremena uprava surađuje.