Večernji list: 31. 10. 2002.

NAKON ŠTO JE HAAŠKI SUD POSLAO ODOBRENJE ZA PROCESUIRANJE NOVIH 48 OSUMNJIČENIKA ZA RATNE ZLOČINE

BiH preplavljuju haaške optužnice

SARAJEVO: Dejan Jazvić

Haaško je tužiteljstvo prije nekoliko dana dostavilo Ministarstvu pravde federacije BiH 48 novih mišljenja o predmetima koji se odnose na odgovornost osoba hrvatske i srpske nacionalnosti za ratne zločine, uglavnom nad bošnjačkim civilima. Riječ je o predmetima koji tretiraju zločine počinjene na području Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, istočne Bosne i zapadne Hercegovine. Neslužbeno se doznaje da najveći broj tih mišljenja nosi oznaku A, što znači da haaško tužiteljstvo smatra kako u tim slučajevima postoji dovoljno dokaza za procesuiranje ratnih zločina pred bosanskohercegovačkim sudovima.

No, da procesuiranje predmeta koji pristižu iz Haaga ide vrlo sporo, potvrđuje primjer Kantonalnog suda u Travniku, koji je tek nedavno počeo procesuirati zločine nad hrvatskim civilima za koje je Haaški sud dostavio jasna mišljenja o mogućnostima i potrebi sudske obrade. U pitanju je 11 osoba kojima bi trebalo biti suđeno za zločine nad Hrvatima središnje Bosne. Neki od njih i danas obnašaju vrlo visoke dužnosti na kantonalnoj i općinskoj razini, a njihovi predmeti su mjesecima kupili prašinu u ladici travničkog kantonalnog tužiteljstva.

Dodatni je problem i neselektivan pristup domaćih istražnih tijela, posebice u Republici Srpskoj. Tamošnji je vladin ured za odnose s Haaškim sudom u više navrata u Haag uputio po nekoliko stotina predmeta u vezi s ratnim zločinima nad Srbima. Kad bi Haaški sud prihvatio samo polovicu tih predmeta, sudski bi za ratne zločine odgovaralo nekoliko tisuća Bošnjaka i Hrvata. Naravno, malo tko vjeruje u takav epilog. Većina će tih predmeta zbog neutemeljenosti dokaznog materijala biti vraćena u BiH s oznakom B, što znači da u tim predmetima nema dovoljno elemenata za podizanje optužnice.

Kako je planirano, usporedo s postupnim zatvaranjem Haaškog suda, slučajevi ratnog zločina "srednje razine" trebali bi se prepustiti bosanskohercegovačkom sudstvu. No, prava poplava predmeta, u kojima svi sve optužuju za ratne zločine nad njihovim narodom, mogla bi otežati planirano prebacivanje odgovornosti za procesuiranje ratnih zločina na domaće sudove.

U Bosnu i Hercegovinu će u iduće dvije godine pristići veći broj "mišljenja" Haaškog tribunala kojima se, sukladno "Pravilima puta" Rimskoga statuta Međunarodnog suda za ratne zločine, zabranjuje ili odobrava bosanskohercegovačkim sudovima procesuiranje određenih predmeta ratnih zločina.

U posljednjih nekoliko mjeseci u BiH je pristiglo više stotina ovakvih mišljenja. Nedavno je mjerodavnim institucijama u Bosni i Hercegovini uručeno 49 "mišljenja" Haaškog tužiteljstva o potrebi procesuiranja ratnih zločina nad hrvatskim civilima u bosanskoj Posavini. Desetak tih mišljenja nosi oznaku A, što znači da haaško tužiteljstvo procjenjuje kako u tim slučajevima postoji dovoljno dokaza za procesuiranje ratnih zločina pred bosanskohercegovačkim sudovima. Mjerodavni bi sudovi u BiH u tim slučajevima odmah trebali početi procesuirati zločine.