Slobodna Dalmacija: 31. 10. 2002.

Opomena iz New Yorka

Vuk ĐURIČIĆ

Nakon brojnih političko-pravnih zavrzlama i vratolomija kojima je Vlada pokušavala osporiti dijelove optužnice protiv generala Bobetka, ali ponajprije prolongirati njezino dostavljanje nadležnom sudu i uručivanje optuženom, što je bila dužna učiniti odmah, očekivano je uslijedila oštra opomena Hrvatskoj koju joj je sa sjednice održane u utorak posve jasno odaslalo Vijeće sigurnosti UN-a. Vijeće je još jednom upozorilo sve države da moraju surađivati s Haagom, uz naglasak da će ubuduće ono biti "aktivnije uključeno u rješavanje problema nesuradnje".

Bez obzira što će neki misliti da je Hrvatska dobro prošla, posve je jasno da se upozorenje mora shvatiti ozbiljno i da je ono predvorje sankcija. To se, osim iz opomene, lako može iščitati i iz onoga što su Vijeću UN-a o hrvatskoj (ne)suradnji s Haagom kazali predsjednik Haaškog suda Claude Jorda i glavna tužiteljica Carla del Ponte. Jorda je naglasio da se Hrvatska, iako je otvorila arhive i omogućila pristup svjedocima, ponaša slično Jugoslaviji, a glavna mu je zamjerka, naravno, da još uvijek generali Ante Gotovina i Janko Bobetko nisu uhićeni i predani Haaškom sudu. Znatno oštrija, Carla del Ponte je posebno naglasila da je Hrvatska zloupotrijebila njezino povjerenje u dva navrata jer u slučajevima Gotovina i Bobetko nije postupila po nalogu tužiteljstva. Prvo sam, kazala je ona, u lipnju 2001., kao iskaz povjerenja, unaprijed upozorila hrvatsku Vladu na zapečaćenu optužnicu protiv generala Gotovine, da bi mu nakon toga bilo omogućeno da izbjegne uhićenje i sada, prema izjavama pouzdanih svjedoka, uživa sigurnost na teritoriju Hrvatske.

Na sličan je način Vijeću sigurnosti opisala i slučaj s optužnicom protiv generala Bobetka, ističući da je u svibnju ove godine ponovno unaprijed upozorila Vladu da neizbježno slijedi optužnica protiv generala Bobetka. Vlada, naglasila je, nije ispunila nalog Suda, nego je na sebe preuzela osporavanje naloga za uhićenje i optužnice. To je nazvala otezanjem i ometanjem rada Suda naglašavajući da je ponašanje Hrvatske neprihvatljivo.

Koliko je i je li istup našeg veleposlanika pri UN-u Ivana Šimonovića, koji je pred Vijećem sigurnosti branio poteze Vlade oko slučaja Bobetko ističući da su dijelovi optužnice protiv njega pravno i činjenično neutemeljeni, utjecao na konačne zaključke, teško je reći. Međutim, nakon istupa čelnih ljudi Haaškog suda i opomene koja je Hrvatskoj odaslana iz New Yorka, jasno je što nas čeka ako se nastavi nesuradnja. Tome valja dodati i realno očekivanje da će Žalbeno vijeće Haaškog suda odbaciti žalbe hrvatske Vlade. Na to su upozoravali i neki pravni stručnjaci ističući da je Vlada pogriješila, odnosno prekršila točno preciziranu proceduru zadržavajući optužnicu protiv generala Bobetka. Naime, bila ju je dužna proslijediti nadležnom sudu i tek se onda na nju, i to isključivo Haaškom sudu, mogu uložiti eventualni prigovori ili žalbe. Ali to ne čini Vlada, nego branitelji optuženog Bobetka. To, ali i situaciju u kojoj se trenutačno nalazi Hrvatska, napokon su, reklo bi se, shvatili i čelni ljudi Vlade. Naime, nije slučajno njezin potpredsjednik i predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom Goran Granić istog dana kad je zasjedalo Vijeće sigurnosti UN-a kazao da je stvar suda kako će Bobetku uručiti optužnicu.

Bilo je i vrijeme, jer Hrvatska ne smije biti ničiji talac, ni Vlade, ni premijera Račana, ni generala Bobetka, niti bilo koga drugog.