Račanova vlada sada je i službeno priznala da u svom četverogodišnjem mandatu neće ispuniti glavno predizborno obećanje - revidiranje desetogodišnjeg procesa pretvorbe i privatizacije, te sankcioniranje svih nezakonitih i nemoralnih privatizacija. Vlada je sa svoje sjednice održane prošloga tjedna uputila Saboru na hitno usvajanje izmjene i dopune zakona o reviziji pretvorbe samo s jednom ključnom izmjenom - drugim rokom za okončanje revizije. Umjesto 1. siječnja 2003. godine, državna revizija imat će još dvije godine, do 1. siječnja 2005. godine, da obavi postupak revizije u 1982 tvrtke koje su po raznim kriterijima došle u revizorske ruke. Uz put, Vlada je u izmjenama zakona odredila i novčane kazne, najveća 100 tisuća kuna za pravne oosobe koje državnoj reviziji ne dostave potrebne dokumente i podatke.

Saborski zastupnici vjerojatno će glatko iz tehničkih razloga izglasati promjene zakona o reviziji jer je jasno da državna revizija ne može u godinu i pol, koliko je imala na rasploganju za pripreme i početak revizije, obaviti tako opsežan posao. Dosad je uspjela obaviti revizije u 99 tvrtki i obraditi kuponsku privatizaciju i prezentirati ih Saboru, a već je "potrošila" predviđeno vrijeme za dovršetak kompletnog procesa. Doduše, kažu u državnoj reviziji, uskoro će pred saborske zastupnike novo šestomjesečno izvješće u kojem će se naći nekoliko desetaka najvećih hrvatskih tvrtki, no nema nikakve šanse da se u skoro vrijeme provedu sve 1982 revizije.

Prolongiranje dosadašnjeg roka zapravo nije veliko iznenađenje jer je Vlada u zakonski i operativni dio revizije pretvorbe ušla s velikim zakašnjenjem i oklijevanjem. Da je odmah na početku mandata krenula u taj posao, kao što je i vladajuća koalicija obećavala uoči izbora, Šima Krasić i njezini revizori uspjeli bi okončati taj posao. Ovako, Vlada se lukavo izvukla iz svega. Na izborima u sljedećoj godini moći će reći da nije zaboravila na svoj glavni predizbori adut, ali eto revizija zahtijeva puno vremena. Uz to, sljedeće izbore dočekuje bez velikih potresa i nezamjeranja utjecajnim političkim i gospodarskim krugovima koji su upleteni u najrazličitije pretvorbene malverzacije. Što će se ubuduće događati s revizijom pretvorbe i kako će nalaze revizora tretirati neka druga vlada, teško je procijeniti. Vrijeme će svakako otupiti oštricu javnosti prema događajima od prije 10 ili 15 godina, što će svakoj vladi olakšati posao. Treba računati i na mogućnost da završnica revizija padne u ruke budućoj vladi koju će više ili manje kontrolirati HDZ ili političke snage proizašle iz njega. Tada bismo vjerojatno dočekali još jednu zanimljivu fazu "revizijom na reviziju" kojom bi se ispravljale "nepravde" privatizacija u zadnje četiri godine.

Snježana Mlinarević