Vjesnik: 05. 11. 2002.
Oružje za Vukovar kupovalo se i od Arkana?!
»Znam mnogo o likvidacijama Srba u Vukovaru prije početka otvorenog rata. Ali o tome ne mogu govoriti, jer onda ne bih vrijedio ništa. Kakva je bila Merčepova uloga u tome? Merčep nije odveden iz Vukovara zato što mu tamo nije odgovarao zrak, nego zato što je bio prešao svaku mjeru«, kazao je Ferdinand Jukić, poduzetni
k iz Vukovara / Jukić proziva i potpredsjednika Sabora Matu Arlovića, tvrdeći da ga je obavijestio o Merčepovim spornim aktivnostimaZAGREB, 4. studenoga - Ferdinand Jukić, poduzetnik iz Vukovara (kojeg su nedavno pokušali ubiti, o čemu je Vjesnik prvi izvi
jestio), u posljednjem je broju »Ferala« progovorio o spornim zbivanjima u Vukovaru 1991. godine, prije opsade.»Znam mnogo o likvidacijama Srba u Vukovaru prije početka otvorenog rata. Ali o tome ne mogu govoriti, jer onda ne bih vrijedio ništa. Kakva je bila Merčepova uloga u tome? Merčep nije odveden iz Vukovara zato što mu tamo nije odgovarao zrak, nego zato što je bio prešao svaku mjeru«, kazao je Jukić.
On pretpostavlja da su ga napali zbog svega što zna o aktivnostima Tomislava Merčepa u Vukovaru. Osobno je, kaže, kao djelatnik SZUP-a, po nalogu pokojnog predsjednika Tuđmana i tadašnjeg predsjednika Vlade Franje Gregorića, »uklonio« Merčepa iz Vukovara u kolovozu 1991. Otkrio je i da je dvaput razgovarao s haaškim istražiteljima o vukovarskim zbivanj
ima i zapovjednoj odgovornosti pojedinaca.Ovim istupom u javnosti Jukić je ponovno aktualizirao priču o tamnim stranama borbe za Vukovar. Dosad je s hrvatske strane ta priča bila poznata samo po pismu povjerenika Vlade za Vukovar Marina Vidića Bilog iz kolovoza 1991., u kojem se Merčepa proziva odgovornim za leševe vukovarskih Srba koji su plutali Dunavom. Marin Vidić Bili dosad nije htio javno govoriti o tom pismu koje je adresirao na predsjednika Republike i Vlade i o kojem su ga, navodno, ispitivali haš
ki istražitelji.Jukić je u javnosti ostao upamćen kao vlasnik »Badela d. d.«, koji je na jednoj dobrotvornoj dražbi kupio odljevak Tuđmanove biste, ali transakcija nije do kraja provedena. Gospođa Ankica Tuđman je kazala da Jukić nije uplatio novac, a Jukić tvrdi da mu nisu dali bistu, pa je nije ni platio.
Zbog sumnji u financijske malverzacije u »Badelu d. d.« Jukić je neko vrijeme proveo u pritvoru. Dok je on bio većinski vlasnik tog poduzeća, današnji potpredsjednik Sabora Mato Arlović obnašao je dužnost predsjednika Nadzornog odbora »Badela d. d.«. Danas Jukić proziva Arlovića da je znao što je Merčep radio u Vukovaru 1991.
Jukićeve veze sa SDP-om datiraju još iz ratnih vremena. Kad je, nakon pada Vukovara, neformalno optužen za krađu milijun njemačkih maraka iz Vukovarske banke, Jukić se oglasio prvim intervjuom u novinama, demantirajući optužbe. Neki su mediji proglasili Jukića kriminalcem, zbog čega ih je on tužio.
Jukić za sebe kaže da je prije rata bio vlasnik benzinske crpke u Njemačkoj, a da je za rata krijumčario goleme količine oružja u Hrvatsku. »Kroz Otrantska sam vrata proveo više brodova od 200, pa i 300 metara, punih oružja. Jedna pošiljka vrijedila je 70 milijuna maraka. Ali, na tom poslu nisam zarađivao novac, nisam to radio iz tih motiva
«, izjavio je Jukić.Poznavatelji predratnih vukovarskih prilika sjećaju se vukovarske trojke Ferdinad Jukić, Marin Plišo i Josip Dufek, koja je krajem osamdesetih iz Vukovara trgovala »Badelovim« alkoholom po Bosni i Vojvodini. Navodno iz tog vremena datira Jukićevo prijateljstvo s Milošem Vojnovićem (nedavno preminulim kandidatom za suca Županijskog suda u Vukovaru). U to je doba Vojnović bio Jukićev odvjetnik. Jukić je ispričao da je Vojnovića u srpnju 1991. osobno izveo iz Vukovara i odvezao ga u Vojvod
inu, jer je bio na popisu za likvidaciju.Postoji još jedna paradoksalna informacija, vezana za vukovarske događaje iz 1991., koja će možda dobiti javnu potvrdu. Prema njoj, ljudi zaduženi nabavu oružja Vukovaru su, u jeku opsade grada, oružje kupovali i od Željka Ražnatovića Arkana!
Ferdinand Jukić kaže da je spreman svjedočiti, dođe li do suđenja za zločine u Vukovaru koji se pripisuju Tomislavu Merčepu.
Željko Peratović