Slobodna Dalmacija: 09. 11. 2002.
EUROPSKI PARLAMENT DODATNO ZAOŠTRIO STAV PREMA JUGOISTOČNOJ EUROPI
Zaustaviti proces pridruživanja Hrvatske EU
ZAGREB — Tihe sankcije o kojima je ovoga tjedna govorio premijer Ivica Račan postaju sve glasnije. Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju kojom se preporuča Europskoj komisiji da se suzdrži od prelaska na idući stupanj procesa stabilizacije i pridruživanja zemalja jugoistočne Europe, kao i da se razmotri mogućnost suspendiranja ili potpune obustave financijske pomoći zemljama koje ne ispunjavaju niz političkih uvjeta.
Na prvom mjestu nalazi se suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu. Preciznije, uhićenje i izručenje optuženih, te pristup svjedocima i dokaznom materijalu. Nakon toga slijedi pitanje povratka izbjeglica, posebno osiguravanje sigurnog okruženja za pripadnike manjina, kao i primjena zakonskih okvira za povrat imovine povratnika. Zatim slijede zahtjevi za aktivnijim djelovanjem u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i trgovine bijelim robljem, uključujući adekvatnu obavještajnu, istražnu i pravosudnu strukturu.
Ta rezolucija tiče se Hrvatske, ali i Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova. Usvojena je na zahtjev predstavnika nizozemskih Zelenih i to nakon rasprave o prvom godišnjem izvještaju Europske komisije o tijeku procesa stabilizacije i pridruživanja zemalja jugoistočne Europe.
Za Hrvatsku je također iznimno važno da se u tekstu rezolucije usvojene u četvrtak Europska komisija upozorava da pripazi na moguću politički motiviranu zlouporabu povijesnih udžbenika. Pored toga, parlament poziva Hrvatski sabor da što prije, gotovo hitno, usvoji nacrt Ustavnog zakona o pravima manjina i da se svi napori usmjere prema postizanju nacionalnog pomirenja. Europski parlament pozdravlja korake koje je Hrvatska poduzela u smjeru unaprijeđenja odnosa sa susjednim zemljama, ali inzistira na obostranom rješenju graničnih pitanja sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom, kao i ratificiranjem graničnog sporazuma s BiH.
Rezolucija je usvojena dan nakon što je hrvatski premijer Ivica Račan u Saboru upozorio da su tihe sankcije zbog slučaja Bobetko već na djelu. Naglasio je da je Hrvatskoj pao kreditni rejting, pogotovo u vezi dovršenja autoputa Zagreb-Rijeka i Istarskog ipsilona. Sada je taj pritisak poprimio institucionalni oblik, prebacivši se s individualnih političkih i gospodarskih poteza pojedinih europskih zemalja, na institucije Europske unije - njezin parlament i vladu.
Tomislav KLAUŠKI
SVI PRITISCI NAKON SLUČAJA BOBETKO
- Velika Britanija odbila je ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i Europske unije;
- Demarš Europske trojke hrvatskoj Vladi u Zagrebu;
- Izjava Europske unije nakon što je Velika Britanija odbila ratificirati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju;
- pad kreditnog rejtinga Hrvatske;
- povećanje efektivne kamate za gradnju hrvatskih autocesta i pooštreni uvjeti kreditiranja;
- upozorenje Jacquesa Wunenbergera, veleposlanika Europske unije u Zagrebu, da Hrvatska zamrzne svoj zahtjev za priključenjem EU;
- Sjedinjene Države odgodile program pomoći hrvatskom pravosuđu;
- navodno je odgođen dogovoreni posjet dužnosnika Pentagona Hrvatskoj.