SKUPŠTINA NATO-a U nacrtu novog izvješća upućeno više kritika na račun hrvatske vlade

Usprkos poboljšanjima u ljudskim pravima, diskriminacija srpske manjine je nastavljena, stoji, među ostalim, u nacrtu izvješća parlamentarne skupštine

U najvećem turskom gradu od petka traje sjednica Parlamentarne skupštine NATO-a koja bi trebala završiti sutra, a u sklopu kojeg je zasjedao i Pododbor NATO-a za središnju i istočnu Europu. Nacrt izvješća za tu sjednicu, naslovljenog "Proširenje i partnerstva NATO-a, pripremio je nizozemski predstavnik Bert Koenders. Pod točkom 24 govori se o postignućima Republike Hrvatske u približavanju NATO-u, ali se - uz nekoliko općenitih pohvala - iznose i brojne neugodne primjedbe na učinak koalicijske vlade premijera Ivice Račana.

Pododbor je izvijestio da je Republika Hrvatska primljena u Akcijski plan za članstvo (MAP) u svibnju 2002., dvije godine nakon što je pristupila Partnerstvu za mir, te da je u ožujku 2002. hrvatski Sabor prihvatio paket zakona iz područja obrane i nacionalne sigurnosti. Registrira se i godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja koje priznaje znatan napredak u političkom životu Hrvatske od izbora 3. siječnja 2000. godine. "Nova vlada pokazala je odlučne napore za uspostavu potpune demokracije i okončanje političke i gospodarske izolacije Hrvatske", stoji u nacrtu izvješća, ali se također podsjeća "da su nastavljene slabosti u sudstvu znatna prepreka ostvarenju gospodarskih, političkih i društvenih reformi".

"Nacionalistički pritisci utječu na odnos vlade prema regionalnoj suradnji sa susjedima, te su omeli rješavanje graničnog spora sa Slovenijom. Više incidenata u spornom području Piranskoga zaljeva u kolovozu 2002. dodatno je zaoštrilo odnose sa Slovenijom." Tim riječima nacrt izvješća tumači trenutačno stanje odnosa sa susjedima, za NATO uvijek važne teme. Suradnja između Hrvatske i Haaškog suda također je apostrofirana te se izrijekom spominje da "Hrvatska još nije ispunila zahtjev ICTY-ja da odmah izruči generala Janka Bobetka".

Zanimljivo je da se u dijelu nacrta izvješća o Sloveniji samo spominju izgredi, ali i izjava premijera Janeza Drnovšeka da su "odnosi između dviju zemalja u kolovozu ove godine bili na najgoroj razini od osamostaljenja obiju država", te se ne navode nikakve indicija da bi za to Slovenija snosila krivnju. Zaključuje se, dapače, da Slovenija zadovoljava sve političke uvjete za prijem u NATO, jedan je od favorita za pristup EU, te je od svih kandidatkinja za NATO ima najniži stupanj korupcije.

Izaslansivo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a usprotivilo se tvrdnjama o nacionalizmu i diskriminaciji manjina te karakterizaciji graničnog spora sa Slovenijom kao nacionalističkog. Izaslanstvo koje čine voditelj Viktor Brož i član Zlatko Mateša stavilo je primjedbe na Deklaraciju Pododbora za srednju i istočnu Europu i proširenje NATO-a te Partnerstvo za mir. Naveli su da, je jedina diskriminacija pozitivna te da Hrvatska prednjači u povratku izbjeglica, piše u tekstu intervencije. Izaslansivo je zatražilo priznanja za napore Hrvatske u približavanju NATO-u. Objašnjavajući granični spor sa Slovenijom, izaslanstvo je zanijekalo da je njegova bit u nacionalističkom stajalištu, nego ustvrdilo da je u različitim interpretacijama pravnih kriterija koje treba rabiti za određivanje granične crte u Piranskom zaljevu. Izaslansivo je u Parlamentarnoj skupštini NATO-a izrazilo predanost Hrvatske suradnji s Haagom, a spor hrvatske vlade sa Sudom u slučaju generala Bobetka opisalo je kao legitimnu zabrinutost. (H)