Vjesnik: 18. 11. 2002.
Haag će nižerangirane u akciji »Medački džep« prepustiti domaćem pravosuđu?
Desetak je osoba iz HV-a i policije optuženo ili osumnjičeno za odgovornost u akciji »Medački džep« / Mirko Norac je zapovijedao akcijom na terenu, ali ga se službeno još ne spominje kao optuženika / Ispituje se i odgovornost za prikrivanje ratnog zločina: prebacivanje leševa iz Medačkog džepa u Obradović Varoš i iz Paulina Dvora u Rizvanušu
ZAGREB, 17. studenoga - »Medački džep«, akcija Hrvatske vojske i dijela policije u rujnu 1993., trenutno je najspominjanija tema u hrvatskoj javnosti. Haaški je sud kao najodgovornijeg za zločine počinjene u Medačkom džepu optužio generala u mirovini Janka Bobetka, tada načelnika Glavnog stož
era HV-a. General Rahim Ademi drugi je na ljestvici hijerarhijske odgovornosti iz tog vremena. On je optužen kao zapovjednik tadašnjeg Zbornog područja Gospić, ali se nakon dragovoljnog odlaska u Haag, prošle godine, danas brani sa slobode.Načelnika Glavnog stožera generala Petra Stipetića, kojeg je general Bobetko u to doba poslao u Medački džep da nadzire povlačenje hrvatskih snaga s osvojenog područja, službeno su ispitali haaški istražitelji i protiv njega nije podignuta optužnica.
Umirovljeni admiral Davorin Domazet Lošo, u to vrijeme načelnik Obavještajne uprave GS HV-a, nedavno je dobio poziv haaških istražitelja da svjedoči.
Umirovljeni policijski general Mladen Markač dobio je haaški poziv za razgovor kao zapovjednik specijalne policije koja je sudjelovala u operaciji »Medački džep«. Njegovog tadašnjeg nadređenog, bivšeg pomoćnika ministra policije Željka Sačića, haški su istražitelji već saslušali u Zagrebu.
Zapovjednik 9. gardijske brigade koja je bila glavni udarna snaga u toj akciji bio je umirovljeni general Mirko Norac, trenutno optuženik u »slučaju Gospić« 1991. Njega se službeno još ne spominje u kontekstu istrage o Medačkom džepu.
Haaški istražitelji ispituju i niže časnike HV-a i policije o okolnostima akcije »Medački džep«. Tako Krešimira Tomljenovića, djelatnik Vojno obavještajne službe, u to vrijeme podređenog admiralu Domazetu, ispituju o okolnostima prikrivanja zločina.
Haaški su istražitelji u svibnju 2000. u zabetoniranoj septičkoj jami u gospićkom prigradskom naselju Obradović Varoš pronašli 11 leševa osoba ubijenih u Medačkom džepu 1993.
Nedavno se doznalo da je 1997. u mjesto Rizvanuša nedaleko od Gospića iz Čepina (pokraj Osijeka) prebačeno 18 leševa civila ubijenih u Paulinu Dvoru u prosincu 1991.
Vjesnik je pisao o nizozemskom plaćeniku Johannesu Tilderu, koji je kao pripadnik izvidničko-divezantske satnije »Vukovi« sudjelovao u akciji »Medački džep«. Prema svjedočenju pokojnog haaškog svjedoka Milana Levara, Tilder je krajem 1993. o svojim spoznajama o zločinima u Medačkom džepu izvijestio generala Rudolfa Brlačića, načelnika Operativne zone Karlovac. Nakon tog iskaza Tilder se, kako je tvrdio, pobojao za svoj život i pod još nerazjašnjenim okolnostima našao se u rukama neprijateljske vojske.
Početkom 1994. iscrpno je svjedočio medijima u Kninu, a njegov su iskaz zabilježile i kamere nizozemskih tv novinara. Nakon toga, kninske su vlasti objavile da je počinio samoubojstvo. Osnovano se sumnja da su kninski policajci u njegovu ćeliju pripustili civile koji su ga pretukli u znak odmazde.
Njegovo se svjedočenje ticalo ubojstva pedesetak Srba u šumi kod Debelog Brda, koji su stradali u akciji izvidničke satnije »Vukova« i jedinice specijalne policije.
S tim u vezi ispituje se Josipa Krmpotića, tadašnjeg zapovjednika »Vukova« i Josipa Čelića, sadašnjeg zapovjednika Antiterorističke jedinice MUP-a »Lučko«, tada zapovjednika jedinice specijalne policije kod Debelog Brda.
Paralelno s haaškom, započela je i hrvatska istraga o Medačkom džepu.
Kako je iz Međunarodnog kaznenog suda više puta ponovljeno, Haag zanimaju samo visokorangirane odgovorne osobe, a nižerangirane će prepustiti domaćem pravosuđu.
Željko Peratović