PRAG - Lideri zemalja NATO saveza i država članica Partnerstva za mir u četvrtak u Pragu počinju dvodnevno "povijesno" zasjedanje kojemu je prvi put domaćin glavni grad jedne zemlje, nekadašnje članice NATO-ova hladnoratovskog oponenta, Varšavskog pakta. U odabiru Praga kao mjesta susreta na kojemu će se proširiti Sjevernoatlantski savez, priznavanje partnerstva s državama koje su prije desetak godina bile iza željezne zavjese, neće ostati samo na simbolici; na NATO-ovu summitu u punopravno članstvo, ako se ostvari predviđeni "big bang" scenarij, bit će pozvano rekordnih sedam zemalja, što je najveći broj država pozvanih u članstvo od osnivanja NATO-a 1949. godine.

Nakon 21. studenoga, nove NATO-ove snage trebale bi postati Bugarska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Sve te zemlje očekuju pozivnicu za punopravno članstvo, u koje će svečano biti primljene 2004. godine, a iako se međusobno razlikuju po stupnju spremnosti za pristupanje najjačoj svjetskog sigurnosnoj alijansi, odluka o njihovu primanju bit će političkog karaktera. Bez pozivnice u ovome trenutku, u NATO-ovoj čekaonici ostaju tri zemlje regije europskog jugoistoka željne članstva: Albanija, Makedonija i Hrvatska.

"Big bang" nije predvidio njihovo članstvo, ali ono za što se trolist europskog jugoistoka želi izboriti u zlatnom Pragu jest čvrsta potvrda da proces proširenja neće stati, odnosno da će u idućem krugu, nakon svečana prijema praških "uzdanica" 2004. godine, ove tri zemlje biti kandidati za punopravno članstvo. Zbog toga će, na margini zasjedanja u Pragu, predsjednici Albanije, Makedonije i Hrvatske održati zaseban sastanak s tom porukom i zajedničkom izjavom, za koju očekuju potvrdu glavnih NATO-ovih velesila.

Da bi dobila poziv za NATO, Hrvatska se mora potvrditi i u ispunjavanju političkih kriterija, a to su regionalna suradnja, suradnja s Haaškim sudom, povratak izbjeglica, zaštita ljudskih prava i prava manjina te opća demokratizacija društva.

Kriteriji za pozivnicu stoga su političke naravi jer je iz sastava "sedmorice veličanstvenih" koji će biti pozvani u članstvo jasno da se radi o vrlo šaroliku društvu; među budućim NATO-ovim članicama su tranzicijski prvaci poput Slovenije, ali i države koje dobrano kaskaju u vojnom, gospodarskom, pa i političkom razvoju. Međutim, te države, poput Rumunjske ili Bugarske, zeleno svjetlo dobile su nakon 11. rujna, odnosno nakon američke inicijative o stvaranju velikog vala proširenja, koji je onda obuhvatio i te dvije države. Namjera je vodstva NATO-a da se u sigurnosni kišobran Alijanse uklopi što veći broj zemalja koje bi se onda zajednički i na partnerskim osnovama suprotstavile globalnim prijetnjama.

Da je ulazak u NATO politička odluka, možda najbolje govori primjer Slovačke; u Bratislavu je, uoči nedavnih općih izbora, iz centrale Sjevernoatlantskog saveza stigla jasna poruka da bi Slovačka mogla biti izgurana iz velikog vala ako bi se na vlast vratio bivši slovački premijer, kontroverzni autokrat Vladimir Mečiar. S obzirom da Mečiaru nije uspjelo ponovno ugrabiti premijersku fotelju, ta je briga otklonjena i Slovačka očekuje pozivnicu.

U Prag stižu šefovi država ili vlada svih 19 NATO članica, među kojima je najveća zvijezda američki predsjednik George W. Bush koji će tijekom boravka u Europi posebno razgovarati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom. Zbog sastanka na najvišoj razini, Prag je "opkoljen" i blokiran, kako sigurnost sudionika summita ne bi bila upitna ni u jednom trenutku, ali i zbog mogućnosti da se održe prosvjedi protivnika NATO saveza i američke vojne intervencije u Iraku. Budući da se radi o najvećem skupu NATO saveza u Europi, na kojemu bi trebalo sudjelovati oko 2500 delegata iz gotovo pedesetak zemalja, i to ne samo iz Amerike i Europe nego i s područja Kavkaza i iz središnje Azije, sigurnosne službe u stanju su najviše pripravnosti pa su i kontrole na čeških granicama vrlo rigorozne.